DRUŽBA SESTARA
FRANJEVKI OD BEZGRJEŠNE
Posjetite naš Facebook profil
2015 10 UnijaPod znakom Godine posvećenog života i riječima "Evanđelje, proroštvo i nada", riječima koje sažimaju poruku Godine posvećenog života, u Zagrebu je 26. i 27. listopada u dominikanskom samostanu u Ivanićgradskoj ulici održana 47. plenarnu skupštinu Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica.
 
Skupština je započela misnim slavljem u župnoj crkvi bl. Augustina Kažotića. Misu je u zajedništvu s predsjednikom Konferencije fra Jurom Šarčevićem, provincijalima i provincijalkama predvodio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života i dubrovački biskup Mate Uzinić. Biskup je prije misnog slavlja istaknuo da je svaka plenarna skupština nova i svaka je izazov za otvarati se Duhu Svetome. "S darom Duha Svetoga treba započeti ovo naše okupljanje, kako bismo iz tog dara krenuli u naše osobne živote i živote naših zajednica", istaknuo je biskup. U propovijedi se biskup osvrnuo na Evanđelje od dana (Lk 13, 10-17) koje govori o ženi s duhom bolesti i nadstojniku sinagoge koji je branio Isusu da ozdravlja u subotu. 
 
Radni dio 47. plenarne skupštine
 
Na početku sudionike je pozdravio prior dominikanskog samostana u Ivanićgradskoj, fr. Zvonko Džankić, OP, zaželjevši dobrodošlicu, sadržajan rad i ugodan boravak u ime samostanske zajednice.
Potom je fra Jure Šarčević, predsjednik HKVRPP-a i provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopoda Bogdana Mandića pozdravio skup dobrodošlicom na 47. plenarno zasjedanje Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica. 
 
Nakon predstavljanja svih sudionika svoje godišnje izvješće kao predsjednik HKVRPP-a iznio je fra Jure Šarčević koji je naglasio da se ova godina njegova mandata poklapa s Godinom posvećenog života. 
Potom se kratko osvrnuo na zaključke i sadržaj prošlogodišnje, 46. plenarne skupštine održane u listopadu kod Karmelićanki BSI na zagrebačkom Vrhovcu na temu na temu "Ususret Godini posvećenog života: opći poziv na svetost – svetost redovništva" o čemu je predavanje održao mons. Marko Semren, banjolučki pomoćni biskup.
 
Fra Jure je potom predstavio povjerenstva koja djeluju pri Konferenciji. Istaknuo je da su povjerenstva ostvarivala predviđeni plan i program koji je u Godini posvećenog života bio i više nego bogat. "Ako želimo tako nastaviti potrebno je da poglavari i poglavarice stave na raspolaganje članove svojih zajednica, jer njihov rad uvelike ovisi od onih koji ga sačinjavaju. Ideje i projekti mogu biti izvrsni, ali su uvijek potrebni nositelji koji će ih znati, moći i htjeti ostvarivati", poručio je fra Jure.
 
Potom se predsjednik kratko osvrnuo na časopis "Susret" kojeg priprema Povjerenstvo za promicanje redovničkih zvanja, časopis "Vijesti" kojega priprema Tajništvo Konferencije, časopis "Posvećeni život" te sva izdanja koja je Konferencija izdala u biblioteci Dikumenti: Apostolsko pismo svetoga oca Franje svim posvećenim osobama u prigodi Godine posvećenog života te okružnice Radujte se! i Istražujte. Fra Jure je spomenuo i internetske stranice Konferencije (redovnistvo.hr i susret.net) te kamp za mlade koji je, kao i prijašnjih godina održan na Cresu u sklopu projekta Susret Povjerenstva za promicanje redovničkih zvanja istaknuvši njegov značaj u promociji posvećenog života.
 
Govoreći od duhovno-obrazovnim programima za redovnike i redovnice fra Jure je spomenuo kao su na temu Poruke Pape Franje redovništvu pod vodstvom o. Jakova Mamića, OCD, održana tri seminara u tri različita termina. Jedan za članice HKVRPP, i dva za kućne poglavarice i sestre. Zbog velike zainteresiranosti sestara, u planu je u studenom još jedan turnus seminara za redovnice (redovnike) na istu temu. Potom je podsjetio da je prošle godine na skupštini pokrenuto pitanje ponovne organizacije duhovnih vježbi za redovnice.
 
Fra Jure je izvijestio i o Studiju teologije posvećenog života kojim se želi ponuditi stručna formacija iz tematike posvećenoga života pod biblijsko-teološkim, povijesno-kulturalnim, psiho-sociološkim i pravnim aspektima. Studij je započeo s radom prije dvije godine. Prva generacija studenata uspješno je završila studij. Druga generacija je ovih dana započela. Ideja o osnutku ovog Studija potekla je od strane Konferencije koja je organizaciju i vodstvo povjerila ocima karmelićanima. Studij je ponuđen svim zainteresiranim redovnicama i redovnicima, članovima svjetovnih instituta i drugih oblika posvećenoga života.
 
Govoreći o suradnji HKVRPP-a s mjesnim ordinarijima RH istaknuo je kako je ta suradnja bilo vrlo bogata. Od događanja na tom području izdvojio je susret s zagrebačkim nadbiskupom i kardinalom Josipom Bozanićem na božićnom čestitanju kada se kardinal susreo s redovnicama, vrhovnim, provincijalnim i kućnim poglavaricama ustanova posvećenog života, družbi apostolskog života i svjetovnih ustanova. Susretu je prisustvovao i zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić. Potom je spomenuo 17. veljače 2015. kada su se u zgradi HBK-a članovi Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije susreli su se s višim redovničkim poglavaricama. Na susretu je s. Stanka Oršolić, članica Družbe sestara Naše Gospe održala kratko predavanje o "iskustvu volontiranja i rada sa žrtvama trgovine ljudima". Sljedeće se spomenuo tradicionalnog susreta redovnica grada Zagreba s kardinalom J. Bozanićem u ožujku 2015. Potom 9. lipnja 2015. kada je u sjedištu HBK u Zagrebu održan je redoviti godišnji susret biskupa s redovničkim provincijalima na temu „Je li posvećeni život prepoznat kao dar koji je 'darovan Crkvi, rađa se u Crkvi, raste u Crkvi, sav je usmjeren na Crkvu'“? o čemu je govorio o. Jakov Mamić, OCD. Taj susret ocijenjen je vrlo dobro, rekao je fra Jure zaključivši da su događanja i slavlja koja je organizirala Konferencija pratili i u njima sudjelovali nadležni biskupi. Predsjednik se posebno spomenuo obilježavanja otvaranja Godine posvećenog života na nacionalnoj razini i na razini pojedinih biskupija, Dan posvećenog život, Redovničkih dana te raznih susreta.
 
I izvješću se predsjednik Konferencije potom osvrnuo na suradnju s Unijom europskih konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica (UCESM) kazavši da je HKVRPP članica UCESM-a i da je s ovom organizacijom u stalnom kontaktu i međusobnoj suradnji. Spomenuo je da je u Godini posvećenog života u ožujku u Tirani održana Generalna skupština nacionalnih konferencija Europe, članica UCESM-a, na temu "Redovnici i redovnice u Europi, svjedoci i tvorci zajedništva". Svaka je konferencija imala mogućnost predstaviti jedno izvješće o vlastitoj situaciji, opisujući suradnju s biskupima, izazove i probleme s kojima se moraju suočiti kada je riječ o zvanjima i službama. Redovništvo u Hrvatskoj predstavio je fra Jure i član Vijeća HKVRPP-a i provincijal Hrvatske salezijanske provincije, don Pejo Orkić.
Potom je fra Jure kratko podnio i financijsko izvješće.
 
Na posljetku je nabrojao planove za budućnost o kojima Konferencija treba voditi računa. Tako je naveo moguću izmjenu Statuta, daljnju pastoralnu skrb za članove i članice Konferencije (seminari, duhovne obnove i duhovne vježbe…), nastavak jezičnih tečajeva za redovnike i redovnice, daljnju medijska promidžba redovništva, realizaciju predviđenih aktivnosti i projekata uz Godinu posvećenog života, te obilježavanje 50. obljetnice Konferencije u 2016. Napomenuo je da je Vijeće HKVRPP je osnovalo Odbor za organizaciju te proslave. Predloženo je da to bude uz Plenarnu skupštinu u 2016. što je glasovanjem i usvojeno. „Za sve što je dobro učinjeno, ne samo kroz proteklu godinu, zahvaljujem Bogu, članovima Vijeća, voditeljima povjerenstava, djelatnicima Tajništva i svima vama, poglavarice i poglavari. Zajedništvo, molitva i rad svih članova HKVRPP neka se i dalje njeguju i usavršavaju kako bismo bili prepoznatljivi kao svjedoci Božje prisutnosti u ovome svijetu i suradnici u njegovom spasenjskom djelovanju“ zaključio je svoje izvješće fra Jure.
Po podnošenju izvješća provincijali i provincijalke raspravljali su o u izvješću spomenutim projektima kao i drugomu. Potom su voditelji povjerenstava iznijeli svoja izvješća i prijedloge. Nakon svakog izvješća se raspravljalo o učinjenome te o prijedlozima. Plenum je između ostalog izglasao i neke nove članove povjerenstava.
 
Apostolski nuncij pohodio 47. plenarnu skupštinu HKVRPP-a
 
Drugi dan je započeo misnim slavljem u župnoj crkvi bl. Augustina Kažotića. Misu je u zajedništvu s provincijalima i provincijalkama predvodio predsjednik Konferencije fra Jure Šarčević.
U nastavku rada Skupštine provincijali i provincijalke su nastavili raspravu od jučerašnjeg dana te se osvrnuli na susret sa tajnikom Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, mons. Joseom Carballom nakon čega je slijedio susret s mons. Alessandrom D'Erricom, apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj.
 
Apostolski nuncij se najprije zahvalio na ovome za njega radosnom susretu napominjući važnost uloge koje redovništvo ima kroz svoju dobrotu, kroz pojedine karizme, svoje različite službe ali i svojom brojnošću u Crkvi. 
Kao izaslanik Svetoga oca nuncij je naglasio da mu je važno slušati, primiti savjet, čuti za poteškoće i to od osoba koje su pozvane o tome govoriti i na koje gleda s poštovanjem. Zamolio je redovnike i redovnice da njegova zapažanja prenesu u svoje zajednice. Osvrnuvši se na pontifikat pape Franje i određene nove i drugačije vjetrove koji pušu u svijetu i u Hrvatskoj od trenutka kada je Duh Sveti pozvao papu Franju da predvodi Crkvu. Nuncij je napomenuo kako se često čuje pitanje:  Kakav ti se čini ovaj Papa? Što misliš da on želi učiniti? Kamo vodi nas, Crkvu, Crkvu u Hrvatskoj? "Kad čujem to pitanje uvijek imam spreman odgovor da je Crkva u Hrvatskoj poznata po svojoj odanosti Svetoj stolici. Povijesno je jako navezana na Svetu Stolicu i siguran sam da Crkva u Hrvatskoj hodi zajedno s papom Franjom koji je Petar naših dana. To je naša vjera, naša Crkva," naglasio je nuncij napomenuvši i kako smo svi čuli različite komentare o papi Franji u Hrvatskoj i u drugim zemljama, komentare općenite a posebno u kontekstu Sinode o obitelji. Tako čitamo da je papa iz Latinske Amerike, kako ne poznaje dobro našu zbilju te da ga zanima samo politika. Garantiram vam da je politika zadnje što papu Franju zanima. On je uistinu pastir koji prenosi Riječ Božju. No, valja priznati da Evanđelje teško može prodrijeti kroz određene naslage koje ne dopuštaju da se očituje svježina Evanđelja. Papa kao pastir želi očistiti te naslage. On to želi napraviti u perspektivi nove evangelizacije na riječima Isusa Krista, kako je predstavio u enciklici „Evangelii Gaudium“. Vjerujem da će nam biti lakše slijediti put pape Franje ako poznajemo perspektivu Papine enciklike „Radost Evanđelja“. "Pozivam vas da studirate taj dokument, preporučite ga  svojim zajednicama, širite njegove ideje i perspektive kako bi što bolje zaživio. U središtu tog dokumenta je Papin poziv IDITE, što su zadnje Isusove riječi. Crkva treba biti u pokretu, Crkva koja izlazi, izlazi van u susret drugima. Crkva koja ne očekuje da se samo njoj dolazi, Crkva koja ima inicijativu", poručio je Apostolski nuncij.
 
Podsjetio je i na ovogodišnji rujanski susret novoimenovanih biskupa s papom Franjom u Vatikanu kada ih je pozvao da budu pastiri ne samo onih koji dolaze u crkvu nego i onih koji ne dolaze, onih koji su nekada dolazili, a sada su daleko. Papa se tada pitao što nam kao pastirima znači nazočnost samo jednog dijela ljudi. Što nam znači ako smo pastiri samo onih koji dolaze u crkvu? Crkva treba biti aktivna, kreativna – od tuda Papin poziv da se ide.  Jedan pastir treba  biti zabrinut za one koji ne dolaze. Crkva ne treba biti samo službena i servis, nego Crkva koja je aktivna, posebno u procesima  nove evangelizacije. Stoga Papa poziva "Idite, idite", posebno idite na periferije, materijalne i duhovne.
 
Što se tiče duhovnih rubova treba se odazvati na poziv pape Franje. To je izlazak prema kritičarima, prema onima koji više nisu u Crkvi, onima koji su nam bili neprijatelji ili su još uvijek.  Čini mi se da je ovo temeljno pitanje: Kako se ponašati prema onima koji su daleko? Prihvaćamo li inicijative nove evangelizacije? Nisam više siguran da bi  Svetome ocu dao jedan i jasan odgovor, rekao je nuncij, dodavši da u Hrvatskoj ima previše naslaga kroz koje ne može prodrijeti Evanđelje. Vidimo to i u nedavnim raspravama oko kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, naglasio je nuncij, pojasnivši članovima Konferencije stavove Svete stolice u toj stvari kao i sve napore koji su u tom smislu poduzeti.
 
Mi smo bili dugo vremena u totalitarnom režimu i u tom okviru smo pastoralno odgojeni i zato je mentalitet u Crkvi još dosta apologetski. Čuvamo ono što imamo. Papa Franjo govori iz jedne druge perspektive, iz univerzalne perspektive gdje nas Isus upućuje na periferije. To je revolucija za čitavu našu formaciju i odgoj, to je okretanje kulturi dijaloga, a ne kultura zatvaranja. Za to treba vremena, ne može se od danas do sutra ništa promijeniti.
 
Iznad svega, istaknuo je nadalje nuncij,  bitno je postati  siromašnima duhom. Ne prenositi ono što Sveti otac želi i čini, to je oholost. Treba se učiniti malenima poput djece, osloboditi se nas samih, naših sigurnosti i shema, metodologija koje smo usvojili a danas više nisu vrijedne. Samo tako možemo prihvatiti perspektive koje Papa, kao vrhovni svećenik, s puno pažnje predlaže. To je spasonosno za cijelu Crkvu, to je spasonosno i za Crkvu u Hrvatskoj. U tom smislu redovničke su obitelji ispred drugih. Ja vas sada pozivam – pođimo tim putem nove evangelizacije zajedno. Hvala vam za ono što činite, to nije lako. S moje strane dobit će te svu pažnju i podršku, poručio je nuncij na kraju.
 
U raspravi, koja je uslijedila, redovnici su se zanimali za viđenje Svetoga oca oko pitanja kanonizacije bl. Alojzija Stepinca u kontekstu odnosa između Hrvatske i Srbije. Nuncij je govorio kao Papa nema političke namjere, da je on samo pastir i da je za njega ekumenizam ozbiljna stvar, a to je upravo onaj izlazak na rubove na koji nas poziva Papa u enciklici „Radost Evanđelja“. Nuncij je pozvao da se u ovoj temi bude realan i da treba sačuvati kulturu dijaloga, kulturu susreta i ekumenski duh na liniji Drugog vatikanskog sabora.
 
Završetkom susreta s nuncijem završena je i 47. plenarna skupština HKVRPP-a.