DRUŽBA SESTARA
FRANJEVKI OD BEZGRJEŠNE
Posjetite naš Facebook profil
2015 12 Franjevke PantovcakNa svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, zaštitnice naše Družbe, svečano euharistijsko slavlje u našoj samostanskoj kapeli na zagrebačkom Pantovčaku, predvodio je prof. dr. sc. Tonči Matulić, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, u koncelebraciji s prof. dr. sc. Marijom Cifrakom, prodekanom, vlč. Tomislavom Subotičancem, župnikom župe sv. Kvirina, i vlč. Antom Rotimom. Na našem slavlju je sudjelovala i prof. dr. sc. Ružica Razum, prodekanica na KBF-u.
 
Čestitavši sestrama njihovu Zaštitnicu, u propovijedi je dekan Matulić povezao sve sadržaje koji su ove godine za taj dan značajni. Polazeći od liturgijskih čitanja, istaknuo je posebnost Marije, koja je zaslugama svoga Sina unaprijed, od začeća, sačuvana od istočnoga grijeha. Naglasio je da je čovjek, kako svjedoči Knjiga Postanka, po prvome grijehu praroditelja, ranjen u svojoj naravi, u svojoj strukturi. Na nagovor „čovjekoubojice“ čovjek se „sunovratio u bezdan kojega zovemo grijeh. Taj bezdan izričemo jezikom strukturnog poremećaja. Čovjek se rađa bolestan. Dakle, čovjek samim svojim začećem prima na sebe taj strukturni poremećaj i potrebna mu je strukturna reforma da bi ponovno ozdravio,“ kazao je Matulić i dodao: „Umjesto da se Bog razračuna s čovjekom, on mu iskazuje svoje milosrđe. Umjesto da se čovjeku osvećuje, on mu pristupa milosrđem. Na povijest zla i grijeha Bog odgovara svojom protupoviješću koja je povijest njegova milosrđa. Jedini odgovor na čovjekov grijeh mogao je biti samo Božje milosrđe.“ 
 
Kroz perspektivu Božjega milosrđa dekan Matulić je osvijetlio i cilj Drugoga vatikanskoga koncila zaključenoga upravo na svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM prije 50 godina, a na čijem otvaranju je papa Ivan XXIII. navijestio da „Crkva radije koristi lijek milosrđa, nego li oružje osude.“ Drugi vatikanski koncil je u svojoj temeljnoj nakani bio koncil Božjega milosrđa. Matulić je i u pontifikatima suvremenih papa – od Pavla VI. do Franje – istaknuo Božje milosrđe kao njihovu glavnu poruku današnjoj Crkvi i svijetu. Taj tijek suvremene crkvene povijesti, povijesti milosrđa, dolazi do najnovijega događaja, kada je na ovu svetkovinu papa Franjo otvorio Sveta vrata milosrđa. 
 
Nadovezujući se na koncilski govor o Mariji, Matulić je kazao kao se ona gleda u otajstvu Krista i Crkve: „Što god više osvjetljavamo tajnu Krista Sina Božjega koji je rođen od ponizne Djevice Marije, mi više razumijemo poslanje Marije. I ta njezina 'sva čista', 'sva bez grijeha začeta' je uvjerenje Crkve od samih početaka. Isto tako Crkva zna da je Marija sve svoje dostojanstvo primila od Krista. Dakako, trebala je i Marija reći svoj 'Neka mi bude'. To je učinila kao slobodna, jer joj nije trebala strukturna reforma, jer je u činu začeća strukturno obnovljena samim Kristom koji je i naša strukturna reforma.“
 
„Ono što je Bog po Kristu učinio na Mariji, zapravo u Crkvi čini i učinio je na svakomu od nas. Što je krštenje nego naše novo rođenje? To je naše 'bezgrješno začeće'. To je naša temeljna strukturna reforma. Što je naše pomazanje Duhom Svetim, primanje dara Duha Svetoga, nego da možemo poput Elizabete u susretu s Marijom i mi kliktati od radosti, ispunjeni Duhom Svetim?“ No, kao grešnicima i dalje nam je potrebo trajno Božje milosrđe. „Zapitaj se: gdje je Božje milosrđe u tvome životu? Kako se moglo dogoditi da smo se mi otuđili od Božjega milosrđa, da smo zaboravili Božje milosrđe kojim smo očišćeni, strukturno reformirani? Treba nam milosrđe. Bože, daj nam svoje milosrđe! Neka se sva vrata u ovom samostanu, u ovoj župi, u ovome kvartu, u ovome gradu, u našoj lijepoj Hrvatskoj, u Europi i svijetu, sve što je zatvoreno za Božje milosrđe, neka se otvori“, zazvao je dekan Matulić u svojoj homiliji.
 
U proslavi naše zaštitnice Bezgrešne pridružili su nam se brojni župljani te župni mješoviti zbor sv. Kvirina, koji je marijanskim pjesmama uzveličao euharistijsko slavlje. Poslije mise već po ustaljenom običaju, sestre su sve prisutne pozvale na "slatku" zakusku.
 
Tekst: s. Valerija Kovač
Foto: s. Zvonimira Nimac