DRUŽBA SESTARA
FRANJEVKI OD BEZGRJEŠNE
Posjetite naš Facebook profil

2016 4 Zagreb tribina"Milosrđe - ishodište pomirenja i posredništva između Boga i čovjeka" bila je tema četvrte u nizu ovogodišnjih tribina "Zajednički vidici" održane 27. travnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi. U predavanja je uvela predstojnica Ureda za vjeronauk dr. Valentina Mandarić.

Nakon kratke uvodne molitve uz Godinu milosrđa, predavanja o temi održali su dr. Anton Tamarut i dr. Valerija Kovač s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Polazeći od grijeha koji u čovjeku izaziva nemir, dr. Tamarut održao je prvo predavanje. Čovjek kao slika Božja stvoren je za zajedništvo i prijateljstvo, što zloupotrebom slobode čovjek odbacuje; uskraćuje poslušnost i povjerenje i prekida prijateljstvo te se od Stvoritelja okreće stvorenju. Drama grijeha događa se stoga u čovjekovoj otuđenosti od Boga, a u tu čovjekovu dramu ulazi Bog sa svojom poviješću milosrđa i spasenja. Bog Zemljanina pita: "Adame, gdje si?" i kreće u potragu za njime. Božja potraga za Adamom sretno je dovršena u utjelovljenju, životu, smrti i uskrsnuću Isusa Krista, rekao je. Milosrđe je stoga najpogođenije ime kojim možemo zvati Boga jer ono otkriva božansku kvalitetu ljubavi koja se sastoji i od očinskih i majčinskih osobina, što se jasno vidi kroz hebrejski pojam za milosrđe - rahamim (rehem je pojam koji označava majčinu utrobu). Spremnost na trajno praštanje njena je osobitost. U prispodobi o milosrdnom ocu Isus nam to milosrđe izražava gestama oca koji prima svoga rasipnog sina. Međutim, za povratak Bogu potreban je Božji poziv - ponovno dar koji se izražava kroz obraćenje, koje čovjeka iznutra poziva na pomirenje. Ono se na poseban način dogodilo u Isusu Kristu u kojem se Božje milosrđe uosobilo. Stoga za kršćane uvijek ostaje imperativ da se, ukoliko su doživjeli obraćenje i milosrđe, tako i ponašaju. To se pomirenje danas događa kroz Crkvu, a svaki čovjek ponaosob jest mjesto posebne Božje objave, istaknuo je predavač. 
 
Kroz pojam posredništva dr. Valerija Kovač promislila je istu temu. Krist kao posrednik između Boga i čovjeka posve uključuje i božanski i ljudski element, što posljedično znači da čovjek iz procesa spasenja nije isključen, nego ostaje aktivnim sudionikom. Taj život u svom ontološkom značenju preobražava čovjekov identitet, a u suvremenoj teologiji ta se preobrazba promatra pod pojmom obraćenja. Na to posvemašnje nasljedovanje poziva nas Krist, a ono postaje i mjerilo našega života. Nasljedovati Krista znači nasljedovati njegovu proegzistenciju – život koji je dao za druge, altruističan do kraja. Motiv Kristove patnje tu je pak Božja ljubav. On ulazi u dinamiku zla i taj začarani krug razbija tako što ne vraća istom mjerom. Opire se širenju zla i sam zastupnički istrpljuje zlo. Kao naš ljudski brat Krist na križu iskazuje Božju vjernost, a Krist preuzima zastupništvo da bi se Bog ponovno sjedinio sa svijetom. To njegovo zastupničko djelo pak ne znači da ljudi ne trebaju ništa činiti već je njime čovjek osposobljen širiti plodove svoga vlastitog zajedništva s Bogom i svijetom. Upravo ta svijest čovjeka uključuje u Crkvu kako bi to spasenje posredovala čovječanstvu. Tradicija Crkve ostvarenje tog nasljedstva nalazi i konkretizira kroz djela milosrđa, istaknula je dr. Kovač. Iznijela je i nekoliko poticajnih pitanja za promišljanje vlastitog predanja i zalaganja za druge bez promišljanja o osobnoj koristi: jesmo li spremni na radikalnost predanja; ulazimo li u kompromise sa svijetom; jesmo li spremni podnijeti žrtvu ili samo glumimo žrtve; gledamo li na Crkvu kao na ustanovu koja će služiti svima – a ne samo nama. Sve su to pitanja na kojim vlastito nasljedovanje Krista stoji ili pada. Ta su pitanja bila dobra podloga za kratku raspravu i doprinos promišljanjima iz slušateljstva na kraju tribine. 
 
Zaključna tribina u ovom ciklusu, koji svojim promišljanjima prati Godinu milosrđa, održat će se 24. svibnja kada će o milosrđu govoriti dr. Ivica Raguž i dr. Ružica Razum. (ika.hr)