DRUŽBA SESTARA
FRANJEVKI OD BEZGRJEŠNE
Posjetite naš Facebook profil
2016 12 Podstrana BezgrU našoj samostanskoj kapeli u Podstrani proslavili smo svetkovinu Bezgrješne sa svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio dekan Bogoslovnoga fakulteta u Splitu prof. dr. fra Anđelko Domazet.
 
U koncelebraciji je bio naš župnik župe Gospe od Zdravlja don Ivica Barišić, župnik Gospe u Siti don Ante Vranković i prior braće karmelićana fra Ante Knežević i fra Petar Milanović - Trapo.
 
U svojoj homiliji fra Anđelko se osvrnuo na samo značenje svetkovine Bezgriješnog začeća rekavši: "Naš narod običava Mariju okarakterizirati lijepom (Sva si lijepa , Marijo!). Tom osobinom Lijepa ne misli se samo na fizičku ljepotu. Prvenstveno se time upozorava na njezinu unutarnju ljepotu. Što je ta ljepota? Kakva je to ljepota? U Evanđelju smo čuli da anđeo Gospodnji naziva Mariju MILOSTI PUNA. Na grčkome to  glasi keharitomene što u prijevodu znači milosti puna , ali i predivna. To je zato što u Bibliji postoji hebrejski izraz TO koji se prevodi kao lijep i dobar. Sjetimo se kada Bog na početku stvara svijet pa kaže i vidje Bog da je dobro i vidje Bog da je lijepo. Primjećujemo kao lijep i dobar u Bibliji idu zajedno. Zato kada razmišljamo o Mariji moramo imati to na umu, zapravo ta ljepota koja krasi Mariju je ljepota svetosti. Upravo zato se Marija u mnogim himnama naziva sva sveta.
 
Kada razmišljamo o ljepoti, svatko od nas ima neku svoju definiciju ljepote. Predmet rasprava o ljepoti bila je i kod filozofa. Platon je tako rekao da je ljepota sjaj jednoga koji se očituje u mnoštvu životnih oblika živih bića. Aristotel pak naglašava kako je ljepota sklad kada je svaka stvar na svome mjestu. Često kada razmišljamo o ljepoti ne možemo ne razmišljati o istini i dobroti. To nekako ide zajedno. Ako je ljepota bez dobrote i istine onda je to odmicanje od estetskoga, loša umjetnost, idol. Ako je istina bez dobrote ona je apstraktna, i prazna riječ, a dobrota i istina bez ljepote nema istu onu snagu. Danas imamo problem s razmišljanjima o ljepoti koja su usmjerena samo na vanjštinu i na tijelo te zbog toga imamo samo kult ljepote. U društvu se izgubio osjećaj za istinsku ljepotu.
 
U današnjem konzumerističkom društvu , postmodernim mas medijima nailazimo na ljepotu koja je usmjerena samo na vanjštinu, isključivo na tijelo. Sve to skupa rezultira naše življenje u društvu u kojemu imamo kult ljepote. Postavljamo zato pitanje što ćemo s onima koji ne ispunjavaju kriterije toga ideala ljepote. Što ćemo s bolesnicima, starima, hendikepiranima, neuspješnima i onima koji ne pripadaju nekim elitama?  Pitamo se nadalje kako ljubiti ono što je ljubljivo, a kako ćemo ljubiti ono što nije ljubljivo? Možemo li usmjeriti taj pogled iza te vanjštine? Postoji li ono nešto što se govorilo o unutarnjoj ljepoti  ili je mi više uopće ne možemo vidjeti? Kada razmišljamo o Mariji Bezgriješnoj , o ljepoti Marije, kada joj pjevamo  Sva si lijepa, O Marijo treba imati pred očima ono što na jednom mjestu veliki Dostojevski rekao da će ljepota spasiti svijet. Postavljamo pitanje kakva je to ljepota koja spašava? Kako je Bog preko Marije unio ljepotu u svijet?kako Bog može preko nas unijeti ljepotu u svijet?
 
Bog je preko Marijine suradnje unio ljepotu. Marija je lijepa jer je otvorena za suradnju s Bogom, prihvatila je Božji naum spasenja zato što je rekla EVO ME. Bog ne čini Mariju Bezgriješnom bez njezine suradnje. Ona je otvorena da primi tu ljepotu svetosti. Zato je Marijino značenje pravednost, ljepota njezine vjere i čitavoga njezinoga bića. Dolazimo i do odgovora što je to istinska ljepota. To je čar koji nas privlači našoj vječnoj sreći i ispunjenju. zavodljiva ljepota je isto čar , ali nas vodi krivom smjeru prema razočaranju. Pitamo se često kako Bog unosi preko nas ljepotu u ovaj svijet. Bog izgrađuje naš duh tako da upravo taj duh bude lijep. Kada je čovjek lijep? Lijep je kada je dobar, zadovoljan, kada ima čistu savijest, čisto srce i unutarnji mir. To je ljepota koja nikada ne prolazi, ljepota koja iznutra mijenja izgled lica. Svetkovina Bezgriješne potvrđujemo ono što čitamo na početku Bibljije u Knjizi Postanka kada je Bog blagoslovio ono što je stvorio i rekao da je dobro. Svetkovinom potvrđujemo da je na početku izvorni blagoslov, a ne iskonski grijeh."
 
Fra Anđelko je svoju propovijed zaključio citirajući Svetoga Ivana od Križa: Voli ono što Bog voli u tebi.
Na kraju misnoga slavlja fra Anđelko je u svoje ime i svih prisutnih čestitao časnim sestrama svetkovinu Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije pod čijim se okriljem družba nalazi. 
Slavlje se nastavilo uz druženje za zajedničkim stolom.
 
časna sestra Jelena Erak