DRUŽBA SESTARA
FRANJEVKI OD BEZGRJEŠNE
Posjetite naš Facebook profil
2017 10 Sibenik simpozijU gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku 20. i 21. listopada 2017. godine održan je četvrti Međunarodni znanstveni skup „Franjevački velikani“ o sv. Nikoli Taveliću.
 
Organizatori ovog znanstvenog skupa su Katolički bogoslovni fakultet  Sveučilišta u Zagrebu, Studium Biblicum franciscanum – custodia di Terra Santa, Grad Šibenik, Šibenska biskupija, samostan sv. Frane u Šibeniku, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda. Na početku skupa okupljene je pozdravio fra Ivan Bradarić, gvardijan šibenskog samostana sv. Frane i rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića, zatim je riječ dobrodošlice uputio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić koji je u svojem pozdravu naglasio kako sudionici imaju privilegiju hraniti se na baštini sveca koji je niknuo iz našeg područja i kako će otkrivanje njegovog djelovanja i konteksta u kojem je živio ojačati njihovu vjeru. Biskup je poželio da primjer vjere sv. Nikole i danas krijepi vjernike u ovim novim okolnostima i pouči ih kako danas svjedočili vjeru u Isusa Krista.
 
U ime Katolički bogoslovni fakultet  Sveučilišta u Zagrebu skupu se obratio prof. dr. sc. Ivan Karlić pročelnik katedre za dogmatsku teologiju. Prof. Karlić je pozdravio sve okupljene u ime dekana Marija Cifraka i primijetio kako se ovaj znanstveni skup „Franjevački velikani“ prvi puta odvija izvan Zagreba i prvi puta se govori o hrvatskom velikanu. Podijelio je duboko uvjerenje da će proučavanja okupljenih znanstvenika uistinu doprinijeti boljem prisjećanju na prvog hrvatskog službeno kanoniziranog sveca kako bi se oživjelo ono slavlje oko kanonizacije koje se događalo sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
 
Provincijal fra Josip Blažević pozdravio je sudionike u ime Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca. U svojem govoru iznio je nekoliko aktualnih društvenih činjenica poput toga da se ovaj simpozij o sv. Nikoli Taveliću odvija u sjeni terorističkih napada islamističkih ekstremista na području Europe koju oni smatraju ateističkim zapadom. „Njihove napade prati povik Alahu akbar – Velik je Bog“, nastavio je fra Josip, „pa će se netko danas zapitati nije li i sv. Nikola bio kršćanski ekstremist koji je govorio u Božje ime. Iako je djelovanje sv. Nikole nepravedno potisnut u zaborav njegova je poruka je aktualnija danas nego u njegovo vrijeme. Sv. Nikola je nastavio niz kršćanskih misionara mučenika kojima je smrt sestra koja zatvara vrata ovozemnosti, a otvara salone vječnosti.“ „Sveci umiru iz ljubavi praštajući, a ne proklinjući i povlačeći druge u smrt, s molitvom na usnama a ne s psovkom. Oni umiru samo iz ljubavi za Ljubav jer je ona punina života“, zaključio je provincijal.
 
Predsjednik organizacijskog odbora ovog simpozija dr. sc. Danijel Patafta obratio se okupljenima u ime Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda . Naglasio je da njegova provincija od početka ovih simpozija aktivno sudjeluje u organizaciji i da se nakon tri franjevačka velikana danas proučava jedan naš Hrvata. Nastavio je da kao svetac katoličke crkve sv. Nikola nadilazi granice hrvatskog naroda i povezuje nas sa zapadnom uljudbom kojoj se vraćamo. „Sv. Nikola nam pokazuje ideal ranog kršćanstva da se kroz svetu smrt ide Kristu i taj ideal možemo pokazati zapadnom svijetu u ovo vrijeme postmoderne i rastakanja ideala.“, naglasio je Patafta.
 
Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske g. Andrea Plenkovića i ravnatelj Ureda komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske g. Šime Jerčić pozdravio je sve okupljene i pozdravio članove samostana sv. Frane koji su inicirali ovaj simpozij.
 
Jedan od domaćina simpozija bio je i grad Šibenik u čije ime je govorio gradonačelnik dr. Željko Burić. Sudionicima je posvjestio kako su došli rasvijetliti jedan dio povijest najstarijeg hrvatskog grada u kojem se nalazi i nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića. „Grad Šibenik u vrijeme sv. Nikole bilježi svoje najsvjetlije trenutke jer iz „castruma“ postaje „civitas“ proglašenjem biskupije i komunalnog statuta grada“, istaknuo je Burić. Zahvalio se i gvardijanu fra Ivanu Bradariću i samostanu sv. Frane koji svojim zalaganjem potiču na otkrivanje značaja sv. Nikole.
 
Pročitano je pismo pozdrava koje je uputio kard. Josip Bozanić nadbiskup metropolit zagrebački u kojem je izrazio radovanje što će se ovaj simpozij održati u Šibeniku  gdje se sam sv. Nikola rodio, stekao temelje vjere u Isusa Krista i prigrlio Pravilo sv. Franje. U pismo je poručio: „Sveti Nikola Tavelić jedan je od likova naše teške, ali i slavne povijesti u kojoj je hrvatski narod, čuvajući vjeru, rađao svece i mučenike. Brojni su franjevci, posebno u Bosni, od davnina imali važnu ulogu u hrvatskom vjerskom i nacionalnom biću, ne samo u vrijeme turskih zuluma nego i kasnijih tlačiteljskih ideologija.“
 
Nakon izrečenih pozdrava znanstvenici su nastavili s radnim dijelom simpozija. Prvi dio znanstvenih izlaganja održat će se pod zajedničkim naslovom: „Prostor i vrijeme“.
Prvo izlaganje održao je dr. sc. Daniel Patafta s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, a progovorio je o događajima na općoj razini svijeta i crkve koji su se odražavali i na franjevački red i naš narod. Tu je posebno istaknuo nastajanje opservantske franjevačke struje koja je nastojala revnije živjeti pravilo sv. Franje unutar franjevačkog reda. Bio je to pokret koji je težio otkrivanju franjevačkog identiteta, a javio se u vrijeme i nakon avinjonskog sužanjstva pape i zapadnog crkvenog raskola.
 
Svoje izlaganje pod naslovom „Kraljevina Hrvatska i Dalmacija u XIV. stoljeću“ iznio je i doc. dr. sc. Ivan Majnarić s Hrvatskog Katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Govorio je o sukobima hrvatskog plemstva i kralja Ludovika koji su obilježili 14. st. te rast vlasti bosanskog kralja Tvrtka Kotromanića. Izlagač je naveo kako je historiografski sigurno dokazana prenaglašena interpretacija značenja hereze krstjanskih bogumila koja je nastala nesporazumom u prevođenju izvještaja na rimskog dvoru.
 
U trećem izlaganju mr. sc. Sanja Miljan sa Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti iznijela je mnoge zanimljive podatke o franjevcima u Šibeniku od kraja 13. st. do početka 15. st. Svoj prvi samostan franjevci su osnovali već oko 1221. g., a prvi šibenski biskup je postao gvardijan Martin iz Raba. O znanstvenom i kulturnom doprinosu franjevaca govori bogata knjižnica koja posjeduje preko 150 kodeksa raznih znanstvenih sadržaja. Proučavajući razne legate koji su franjevci primali autorica pretpostavlja da se u dokumentima iz 1404. i 1405. spominje i Ivan Tavelić, rođen brat sv. Nikole.
 
Međunarodni karakter ovom simpoziju dala su dva franjevca znanstvenika sa papinskog franjevačkog biblijskog studija u Svetoj zemlji. Dr. sc. Narcyz Stanisław Klimas je izlagao o povijesnim okolnostima u Svetoj zemlji u vrijeme sv. Nikole Tavelića kada je Jeruzalemom vladali marmelučki sultani, a Kustodija Svete zemlje se nalazila u mnogim poteškoćama.
Drugi znanstvenik iz Svete zemlje bio je dr. sc. Eugenio Alliata koji je prikazao arheološka saznanja o samostanu na brdu Sion. Svoja istraživanja temelji na slikovnim prikazima Jeruzalema od kojih ponajveći značaj ima prikaz iz 14. st. pridodan Burchardusovoj raspravi i onaj iz Müchena iz 1479. godine.
 
Popodnevni dio simpozija održan je pod naslovom „Franjevci i teologija mučeništva“. Prvo izlaganje u ovom nizu održao je doc. dr. sc. Darko Tepert s Teologije u Rijeci a naslovio ga je „Svetopisamsko promišljanje o mučeništvu“. Izlagač je prikazao analizu određenih biblijskih tekstova koji ljudsku požrtvovnost povezuju s obrednim pojmom žrtve. U tom pogledu izložio je tumačenje dijela četvrte pjesme o Sluzi patniku kod Deuteroizaije te dva prikaza mučeništva u knjizi o Makabejcima. Naveo je i kako se u Novom zavjetu javlja žrtveno poimanje smrti u Isusovom pozivu apostolima da ga nasljeduju do smrti u muci. Na temelju ovih biblijskih spisa za kršćane je trpljenje postalo znak sjedinjenja s Kristom te žrtva za pomirenje i zalog za budući vječni život, zaključio je Tepert.
 
Izlaganje pod naslovom „Mučeništvo kao zahtjev Kristom preobražene egzistencije“ održala je doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Predavačica je objasnila kako je Isusov život radikalno i dosljedno nasljedovanje Očeva poslanja, gdje ono radikalno ne označava ništa ekstremistički već opisuje onoga koji cijeli život živi iz temelja svojeg vlastitog uvjerenja. Isusova dosljednost u životu dovela ga do toga da je slobodno prihvatio mučeničku smrt. Stoga mučenik nije fanatik koji ne voli život već vjernik koji slijedi Isusa unatoč protivljenju okoline pa čak i pod cijenu smrti, objasnila je u svojem izlaganju dr. Kovač.
 
Mr. sc. Tomislav Smiljanić s Filozofsko-teološkog Instituta Družbe Isusove u Zagrebu predstavio je svoju analizu teološko-moralnih implikacija mučeništva u svjetlu kristocentričnog ustrojstva kršćanske vjere. U svojem je govoru istaknuo kako je u zapadnoeuropskoj civilizaciji slika Boga više obilježena filozofijom i metafizičkim izrazima nego biblijskim iskustvom. I zato smatra da u takvom pogledu na Boga nije bilo puno mjesta za pojam milosrđa. Naglasio je kako se tek nakon II. Vatikanskog sabora u teologiju vraća biblijski govor o Bogu. I u tom biblijskom govoru otkriva nam se pojam vjere kao prihvaćanje i nasljedovanje Isusovih riječi i djela sve do nijekanja samog sebe ako je potrebno i do mučeničke smrti.
 
U posljednjem izlaganju prvoga dana simpozija govorio je prof. dr. sc. Marinko Pejić s Franjevačke teologije u Sarajevu o franjevcu Anđelu Klarenskom iz 14. st. koji je u svojem životnom i duhovnom iskustvu došao u kontakt s istočnom monaškom tradicijom koja je bila nadahnuta patrističkom teologijom. Dr. Pejić je objasnio kako se Anđeo Klarenski za vrijeme svojega boravka na Istoku u Maloj Armeniji na Ciliciji oduševio duhovnom slobodom monaha koji su u jednom samostanu mogli živjeti različite oblike redovništva poput cenobitskog života u većoj zajednici ili povučenijeg života u manjoj grupi pa sve do pustinjačkog oblika život. Ostaje nam za istraživati koliko je Anđeo Klarenski uspio napraviti sintezu između franjevačke i istočno-kršćanske duhovnosti, zaključio je predavač.
 
Po završetku radnog dijela simpozija sudionici su se uputili prema hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića gdje je u 19 sati svečanu koncelebriranu svetu misu u sklopu Velike devetnice pred blagdan sv. Nikole Tavelića predslavio biskup šibenski Tomislav Rogić. Uz biskupa koncelebriralo je petnaestak svećenika sudionici znanstvenog skupa i gvardijan samostana sv. Frane fra Ivan Bradarić.
 
U svojoj homiliji biskup Tomislav Rogić naglasio je kako snaga vjere u sv. Nikoli Taveliću bila je jača i veća od brige za zemaljski život. Htio se posve Bogu predati, jedino Bogu služiti, htio je osvojiti vječni život. Potom je kazao kako je sv. Nikola imao vječnost kao jedini cilj koji osmišljava sva njegova nastojanja da živi vjeru u Krista uskrslog Spasitelja, da tu vjeru posvjedoči i drugima navijesti. Ne snagom mača, vlasti ili bilo koje prisile, nego snagom svjedočanstva koje je spremno za to žrtvovati se do kraja.
 
Biskup Tomislav Rogić u homiliji naglasio je kako snaga vjere u sv. Nikoli Taveliću bila je jača i veća od brige za zemaljski život. Htio se posve Bogu predati, jedino Bogu služiti, htio je osvojiti vječni život. Potom je kazao kako je sv. Nikola imao vječnost kao jedini cilj koji osmišljava sva njegova nastojanja da živi vjeru u Krista uskrslog Spasitelja, da tu vjeru posvjedoči i drugima navijesti. Ne snagom mača, vlasti ili bilo koje prisile, nego snagom svjedočanstva koje je spremno za to žrtvovati se do kraja.
 
Znanstveni rad ovoga skupa nastavljen je i u subotu 21. listopada 2017. godine pod radnom temom „Od beatifikacije do kanonizacije“. O povijesnim činjenicama grada Šibenika iz vremena sv. Nikole govorio je doc. dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Najbolji izvori o povijesti Šibenika u 14. st. su Statut grada koji je u svojem prvom izdanju mogao nastati već krajem 13. st. i zbirke notarski spisa od Slavogosta i Zilie, ustvrdio je predavač. U notarskim spisima se na više mjesta spominje prezime Tavelić što nam potvrđuje povijesnost svečeve obitelji, primijetio je dr. Galović.
 
Fra Ljudevit Maračić franjevac konventualac iz Zagreba prikazao je analizu izvješća o mučeništvu sv. Nikole koje se nalazi u arhivu samostana sv. Frane uspoređujući ga s onim izvješćem koje se nalazi u Vatikanskom arhivu. Istaknuo je kako se u svojem radu ponajviše oslanjao na zapise fra Bernardina Polonija koji je svoj znanstveni rad ostavio u rukopisu 1947. godine.
Slijedeći predavač fra Augustin Kordić franjevac konventualac iz Šibenika otkrio je veliko zanimanje za tada još blaženog Nikolu Tavelića u velikom broju članaka o njemu koji su objavljeni u knjigama i časopisima između dva svjetska rata. Posebno je tekstom i slikama popraćeno veliko nacionalno hodočašće u Svetu Zemlju koje je predvodio bl. Alojzije kard. Stepinac 1937. godine.
 
O ulozi biskupa Antuna Josipa Fosca u procesu beatifikacije sv. Nikole Tavelića govorio je mr. sc. Ivan Armanda iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Autor je prikazao relevantne činjenice koje upućuju na to da je biskup Fosco zatražio istraživanje mučeništva i štovanja sv. Nikole te na temelju prikupljenih podataka 1880. osnovao biskupijski odbor koji je proveo kauzu na biskupijskoj razini u Šibeniku i potom je rezultate uputio na Vatikan, zaključio je mr. sc. Armanda.
 
Mnoge manje poznate pojedinosti vezane za kanonizaciju bl. Nikole Tavelića u svojem izlaganju iznio je fra Hrvatin Gabrijel Juričić franjevac opservant iz Sinja. Nabrojao je mnoge časopise o štovanju sv. Nikole koji su izlazili u Domovini i emigraciji, te je ponešto rekao i o izradi medalje u čast sveca koja je predana papi Pavlu VI., zatim o monografiji i dokumentarnom filmu koji su dokumentirali svečanost kanonizacije u Rimu i veliku svečanu nacionalnu proslavu u Šibeniku. Fra Gabrijel je završio izlaganje poticajnim riječima rekavši kako štovanje sv. Nikole nije zamrlo među nama Hrvatima jer postoje crkve, slike i vitraji njemu u čast od Australije do Amerike već je evo na nama da učinimo sada koliko je do nas da se štovanje nastavi širiti.
Teološku analizu govora pape Pavla VI. prigodom proglašenja svetim Nikole Tavelića i drugova napravili su prof. dr. sc. Ivan Karlić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i suradnik fra Milan Gelo franjevac konventualac iz Vinkovaca. Primijetili su kako je svojevoljnost prihvaćanja mučeništva temeljno pitanje cijelog papinog  govora. Svojevoljnost nas upućuje na pravu volju i ispravni razlog prihvaćanja mučeništva a to oboje primjećuje i sam papa Pavao VI. u svojem govoru.
 
Zadnje predavanje održala je dr. sc. Suzana Peran iz Informativne katoličke agencije iznoseći analizu medijskog odjeka kanonizacije sv. Nikole. Od katoličkih tiskovina kanonizaciju su detaljno pratili tjednik AKSA – Aktualnosti Kršćanske sadašnjosti, Glas Koncila, te mjesečnici Veritas i Kana, a ponešto su šturo objavili i stali civilni mediji, objasnila je dr. Peran. Posebno je istaknula važnost objavljenih govora što su ih na kanonizaciji u Rimu izrekli predstavnik Islamske zajednice i predstavnik episkopa Srpske pravoslavne crkve u Šibeniku što je pokazalo ekumensku i međureligijsku dimenziju ovog događaja.
 
Na kraju je dr. Patafta primijetio: „Zanimljivo je da su franjevci sva tri ogranka Šagi-Bunić, Duda i Ćuk pratili i teološki analizirali značenje kanonizacije sv. Nikole. I danas nam je zajedničkim snagama raditi na upoznavanju i štovanju svetoga života i mučeničke smrti sv. Nikole.“
 
Završnu riječ okupljenim sudionicima uputio je prof. dr. sc. Ivan Karlić najavljujući tiskanje zbornika sa znanstvenim radovima predstavljenim na ovom simpoziju i predstavljajući temu slijedećeg simpozija a to će biti veliki franjevački svetac i teolog sv. Bonaventura.
 
Fra Ivan Penava OFM Conv