Prije nego li je Visovac postao utočište ljudima, bio je samo bijela stijena usred jezera, a današnji je oblik i izgled dobio zahvaljujući ljudskoj ruci koja je na plićak nanijela zemlju i zidom je odvojila od vode. Tako je neobični fenomen ''bijele stijene'' - lapis albus, potpomognut čovjekovim stvaranjem postao simbol nerazdruživosti prirode i čovjeka koji svojim postojanjem slave Stvoritelja.
Razlog što poneka mjesta snažno doimaju čovjeka i ostavljaju trag u sjećanju se često krije u tome što odskaču od ambijenta u kojem se nalaze ili mu svojim postojanjem kontriraju. Na dnu slike sivila kojeg tvore kamene stijene kanjona, usred plavetnila, leži smaragd – dragi kamen zelene boje, kako ga zovu. Mjesto je to tišine i mira, duhovna oaza za čovjekov um i srce zamoreno brigom i bukom. Kažu da na Visovcu tišina ima svoje kretnje, svoj govor. Jablani i ptice, šaš uz obalu, voda koja se mreška; u potpunom miru ništa ne miruje. Upravo je to govor mira koji se ondje susreće, koji liječi, obnavlja i osvaja. Iscrpljeni, ali produhovljeni i poneseni hodočasnici odlaze s ufanjem u ispunjenje zavjeta i uslišenje molitava. ''Otok Velike Gospoje'', kako svjedoči natpis iz doba turaka, mjesto je s kojeg Blažena Djevica Marija – Majka od Milosti čuje svaki vapaj. Franjevački blagdan Gospe od Anđela, dan je osobite blizine i dodira nebeskih i zemaljskih stanovnika, svjedoče vjerni hodočasnici.
U trodnevnoj pripremi sudjelovale su i naše sestre koje su trećeg dana trodnevnice, 1. kolovoza, na poziv gvardijana fra Mate Gverića, animirale molitvu koja je započela pozdravom Blaženoj Djevici Mariji pohvalama sv. Franje. Gospinu krunicu okupljeni su vjernici zajedno s fratrima, novacima i sestrama molili hodajući oko otočića. Zajednička je nakana krunice bila za našu Domovinu. Magistar novaka, fra Jure Šimunović uz koncelebraciju nekolicine svećenika, predslavio je Euharistijsko slavlje, čije su liturgijsko pjevanje animirale sestre i franjevački novaci. Nakon molitve i slavlja okupljeni su uz obalu rijeke nastavili druženje.
S. Barbra Čavlina
