U petak 22. rujna, u franjevačkom samostanu o. Ante Antića na Trsteniku u Splitu, započeli su trideset i deveti Redovnički dani na temu „Duhovnost pustinje za obnovu Bogu posvećenog života“ na tragu nedavno objavljenog dokumenta Dikasterija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života pod nazivom „Oblik pustinjačkog života u mjesnoj Crkvi. Smjernice“. Program je započeo liturgijom Trećega časa, kojega su predmolile sestre služavke Maloga Isusa. Na prvom danu u formaciji sudjelovalo je oko 100 redovnica i redovnika, provincijalki i provincijala.
Uvodni pozdrav u ime Povjerenstva za trajnu formaciju redovnika i redovnica u Republici Hrvatskoj uputio je fra Milan Krišto, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Fra Milan je u uvodnom govoru istaknuo da dokument „Oblik pustinjačkog života u mjesnoj Crkvi. Smjernice“ spominje u više navrata da Crkva prepoznaje od samih početaka kako Duh pobuđuje muškarce i žene, koji su u obliku samotništva ili u redovničkim zajednicama, posvetili Bogu svoj život slijedeći Krista u većoj slobodi i nasljedujući izbliza njegov Život. Nazočnima se potom obratio nadbiskup u miru mons. Marin Barišić. U pozdravnom govor istaknuo je da nas današnji svijet lako rastrga i ne dopušta nam biti u samoći. Paradoksalno je da istovremeno u svijetu, u kojem ne možemo naći samoću, nikada nije više bilo osamljenosti. Čovjek može i unutar zajednice biti odijeljen i osamljen. Lijek za osamljenost je odlazak u pustinju gdje se čovjek susreće sa samim sobom i s Bogom. Potrebno je proći svima kroz pustinju, istaknuo je nadbiskup u miru. Prvo predavanje na temu „Pustinjaštvo na Istoku“ trebao je održati križevački vladika mons. Milan Stipić, no zbog odsustva, njegovo je predavanje pročitao kancelar Križevačke eparhije otac Mladen Mikulić. Otac Mladen je član prvog monaškog Bratstva grčkog obreda na hrvatskom tlu. Odrastao je u tradiciji zapadnog obreda, a svoj put nasljedovanja Krista pronašao je u okrilju istočnog monaštva. Završio je novicijat i formaciju u studitskom grkokatoličkom samostanu Uznesenja Presvete Bogorodice na Nebo u Univu kod Lavova u Ukrajini, poznatom kao Univska lavra. Vladika je u izlaganju objasnio vrste monaštva na Istoku, kao i razlike istočnog i zapadnog monaštva. Iako su razlike vrlo specifične, zanimljiva je potreba katoličkog monaštva za nadopunjavanjem istočnog duhovnog bogatstva sa zapadnjačkim racionalizmom.
U subotu 23. rujna održan je drugi dan programa 39. Redovničkih dana u Splitu. Prvo predavanje održala je monahinja s. Katarina Zrno, benediktinka u samostanu sv. Nikole u Trogiru, na temu Mudrost pustinjskih otaca za posvećeni život u današnjem vremenu. S. Katarina je istaknula kako su Pustinjski oci čuli Gospodinov savjet: „Izvezi na pučinu!“ (Lk 5, 4) te su u duhu vjere i poslušnosti učinili upravo to, išli u pustinju osluškivati Riječ Božju. Jedan od velikih, ako ne i najvećih pustinjskih otaca bio je sv. Antun. Premda nije bio prvi ni jedini pustinjak, učinio je da procvjeta pustinjski život. On shvaća da je riječ proglašena u Crkvi, za vrijeme liturgijskog slavlja, njemu osobno upućena. Zbog otvorenosti toj riječi, ona u njemu snažno djeluje te ga pokreće na djelovanje. Stoga i mi trebamo dopustiti Riječi Božjoj da nas vodi u našem redovničkom životu. Nadalje, rekla je kako pustinja predstavlja srce okrenuto prema Bogu i da je važno gajiti čežnju za njom.
U drugom predavanju je izlagao karmelićnin, prior samostana u Krku, otac Dominik Magdalenić na temu Pustinja i nutarnja molitva u karmelskoj duhovnosti. Istaknuo je kako je karmelski red usko povezan s pustinjom, zato što su sve do 12. stoljeća karmelićani živjeli kao pustinjaci po uzoru na sv. Iiju. Razlog odlaska u pustinju je kristološke naravi zbog ljubavi prema Isusu Kristu koji je i sam boravio u pustinji i želje da mu se potpuno predaju u tišini i samoći. Osim vanjske pustinje postoji i nutarnja pustinja kojoj treba težiti kako bi Bog mogao slobodno kroz duhovno čišćenje preobraziti našu dušu i voditi je prema sjedinjenju u ljubavi sa samim sobom, a to sjedinjenje se postiže kroz molitvu. Otac Dominik je donio i šest koraka nutarnje molitve koju preporučuju karmelski oci a koja se sastoji od: priprave, čitanja, misaone molitve, zahvale, darivanja, i molbe gdje pitamo Gospodina za milosti koje su nam potrebne da bi mogli živjeti svoje posvećenje.
(izvor: https://smn.hr/)
