U nedjelja Krista Kralja, 26. studenoga Sestre franjevke od Bezgrješne su u crkvi sv. Jurja u Primoštenu proslavile svoj Dan Družbe. Misu zahvalnicu slavio je šibenski biskup mons. Tomislav Rogić u koncelebraciji s biskupom u miru mons. Antom Ivasom i župnikom don Juricom Petkovićem. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor pod vodstvom Rafaele Caparin.
U uvodnim riječima je župnik don Jurica naveo kako je višestruki razlog današnjeg slavlja: Dan Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, zlatni jubilej – 50. obljetnica papinskog prava Družbe te 60. obljetnica kako sestre djeluju u Primoštenu. Iznio je nekoliko povijesnih podataka o dolasku sestara u župi. Naveo je kako se sestre došle iz naroda, živjele u narodu i za narod. Čestitao je sestrama jubileje te zahvalio vjernicima na podršci koju daju svećenicima i redovnicama. Stavio je sve pod zagovor Gospe od Loreta.
Biskup Tomislav Rogić je u svojoj homiliji podsjetio na ustanovljenje Družbe i na njezine početke pred 350 godina te na dolazak sestara u
Primošten. „Danas posebno spominjemo 60 godina da su sestre došle u Primošten na poziv biskupa Arnerića i tadašnjeg župnika Kramara, a slave sestre danas i 50 godina otkako je njihova Družba priznata od Sv. Stolice, to jest kada su postale Družba papinskog prava. Vama su bolje poznati mnogi detalji iz te povijesti i koliko su poteškoća imale prve sestre. Od tada gotovo tri i pol stoljeća. Ali tu ste i Bogu hvala na vašim odazivima Božjem pozivu i na svemu što činite. Ne bi toga bilo bez Duha Božjega i njegova nauma da se po Vama proslavi. A to i jest najljepše kad toga nismo svjesni i dopustimo da se Bog s nama posluži.
Kroz minula stoljeća prolazile su razna iskušenja, ali nisu nikada odustale služiti Kristu u bratu čovjeku i svjedočiti svoju vjeru u uskrsnuće. Nije li to i glavna poruka današnje Božje Riječi, nedjelje Krista Kralja koji dolazi na koncu vremena nagraditi velikodušnu ljubav i ukloniti svaku sebičnost. Sestre su ovaj svijet činile boljim svijetom živeći svoje iščekivanje drugog Kristova dolaska. Svjedočeći Krista uskrslog, njemu se nadajući. Prolazile su kušnje ovoga svijeta s molitvom i pouzdanjem u Božju pomoć, Božje vodstvo. Puno, puno puta isprosile su milost Božju da riješi nemoguće, da ih izvede iz opasnosti, da im nadahne novi polet, da im pribroji nove članice koje će nastaviti živjeti vjeru i duh ove zajednice. – Zato Vam čestitam i zahvaljujem. Puno nam značite i onda kad u starijoj dobi vaše sklopljene ruke ustrajavaju u molitvi.“
Aktualizirajući današnja liturgijska čitanja istaknuo je kako „… Spasenje dolazi za onoga koji bude vršio djela milosrđa, za onoga koji u potrebnome prepozna Krista, koji u potrebnome otkrije brata čovjeka. Jedini kriterij po kojem ćemo odgovarati Bogu jest kriterij ljubavi. Jesmo li imali srca za drugoga, jesmo li mu bili blizu kad mu je najviše trebalo? Jesmo li bili kadri služiti braći, pomoći im da premoste nevolje koje su ih snašle. Taj kriterij ljubavi, kriterij prepoznati u licu drugog čovjeka Krista, Božje dijete kakvo sam i sam, nije cilj koji se jednom ostvari i onda si dosegao Kraljevstvo nebesko…“
Nakon Vjerovanja su sestre obnovile svoje redovničke zavjete. Poslije popričesne molitve vrhovna poglavarica s. Terezija Zemljić uputila je prigodnu riječ. Istaknula je kako smo današnjim slavljem „zahvalili smo Bogu za 50. godišnjicu od kako je naša Družba uzdignuta u red družbi papinskog prava Dekretom pohvale izdanim u Rimu 4. srpnja 1973. od Kongregacije za redovničke i svjetovne ustanove na temelju posebnih ovlasti tadašnjeg pape Pavla VI. i potpisano od prefekta Kongregacije kardinala Ildegarda Antoniuttija.“
Pojasnila je povijesne okolnosti jurisdikcije nad zajednicom. „Prema ondašnjem crkvenom pravu, vrhovnu jurisdikciju nad zajednicom imali su Franjevci, najprije provincije Bosne Srebrene, do 1735. a nakon toga Provincije Presvetog Otkupitelja. Godine 1878. vrhovnu jurisdikciju nad Družbom preuzeo je tadanji šibenski biskup Antun Josip Fosco i izdao je prve Konstitucije. Od tada do 1973. godine izmijenilo se više šibenskih biskupa i svi su oni dali svoj udio u životu naše Družbe. Izdvojila bih ovom prigodom samo dvojicu, ili trojicu biskupa osobito važnih. Bio je to biskup Jeronim Mileta koji je za sestre izdao nove Konstitucije 1928. uskladivši ih s odredbama Crkve. Isto je učinio 1958. godine biskup Ćiril Banić.
Biskupa Ćirila Banića naslijedio je 1961. godine na šibenskoj biskupskoj stolici biskup Josip Arnerić, koji je do tada bio župnik ovdje u Primoštenu. U njegovo vrijeme dogodio se i Drugi vatikanski sabor na kojem je i on sudjelovao. Taj sabor donio je veliku novost Crkvi, pa tako i redovničkim zajednicama. Cjelokupni crkveni život trebalo je prilagoditi novim smjernicama Sabora. U tim promišljanjima pokazalo se da je za našu redovničku zajednicu došlo vrijeme da postane papinskog prava, tj. da nad njom vrhovnu jurisdikciju ima Sveta Stolica. … Svoj golemi doprinos za izdavanje „decreta pohvale“ dao je franjevac iz zadarske provincije sv. Jeronima fra Mijo Brlek koji je kao stručnjak Crkvenog prava bio posebni povjerenik tadašnjeg prefekta Kongregacije za redovnike kardinala Antoniutija. Dr. fra Mijo Brlek bio je vrlo ugledan profesor i redovnik te je radio i na kongregaciji za sakramente i za nauk vjere.
I današnja naša proslava 50. obljetnice papinskog prava upravo u Primoštenu gdje je sahranjen biskup Josip Arnerić potvrđuje da su ga sestre cijenile kao i sve biskupe do današnjih dana. Time potvrđujemo svoju odanost Crkvi i njezinim pastirima znajući da je to siguran i ispravan put.
Uz Primošten nas veže i 60. godišnjica od kako sestre djeluju u ovoj župi a došle su ovamo 1963. na poziv biskupa Arnerića i tadašnjeg župnika don Lovre Kramara. Kako vidimo, spominjemo se mnogih obljetnica naše Družbe i to vrlo visokih – višestoljetnih. Sve one uklapaju se i u 725. obljetnicu Šibenske biskupije koja je velikim hodočašćem u Rim prošli mjesec potvrdila svoju odanost papi a hodočašću su se pridružile i naše sestre pokazujući tako svoje jedinstvo s cijelom Crkvom…“ U ime Družbe poklonila je župniku repliku Franjevačkog križa, a župnik je sestrama poklonio umjetničku sliku Gospe od Loreta.
Sestre su otpjevale Himnu Družbe i pjesmu utemeljiteljici službenici Božjoj majci Klari Žižić, a potom su u procesiji išli na grob biskupa Josipa Arnerića gdje je biskup Tomislav Rogić predvodio molitva. Pred župnom crkvom nastavljeno je zajedničko druženje vjernika i sestara.
