PRILOG GLASA KONCILA: DR. SC. NEDJELJKA S. VALERIJA KOVAČ DOKTORIRALA NA RATZINGEROVOJ TEOLOGIJI

Poslala mu disertaciju, a papa emeritus zahvalio joj se osobno napisanim pismom

Bit njegove teologije: „Tko vjeruje, nikada nije sam, ni u životu ni u smrti“

„Kad sam doktorirala i kad smo priređivali knjigu za izdavanje u ‘Kršćanskoj sadašnjosti’, netko mi je predložio da bih disertaciju mogla poslati papi emeritusu. Uvezani sam ispis odnijela u nuncijaturu, s popratnim pismom na njemačkom jeziku u kojemu sam se predstavila, pohvalila se što sam sve naučila proučavajući njegovu teologiju te sam, budući da je disertacija napisana na hrvatskom jeziku, prevela naslov, sažetke, uvod i zaključak da može imati pojma o čemu ja to govorim. Odgovoru se nisam ni nadala. Naravno da me je silno i iznenadilo i obradovalo kad sam nakon dva mjeseca dobila odgovor, i to osobno od samoga Benedikta, a ne od nekog njegova delegata. Posebno me se dojmila njegova ljubaznost, to što mi se ispričao što nije mogao ranije odgovoriti, jer je morao odgovarati na božićnu poštu. Jasno, obradovalo me i to što mi je kao profesor koji je i sam vodio mnoge disertacije poručio da sam bolje usustavila njegovu misao nego što je on sam to učinio. I danas mi mnogi kažu: ‘Vidi, stvarno imaš pismo od pape Benedikta!’“

„Jedna od njegovih ljepših rečenica, ali isto tako jedna od onih koja otkriva bit njegove teologije glasi: ‘Tko vjeruje, nikada nije sam, ni u životu ni u smrti.’ On kreće od vjere u Boga koji nije neki samac, neki anonimni ‘tip’ ili pojava, nego je konkretni Bog koji se pojavljuje u ljudskoj povijesti, koji ima ‘konkretno lice u Isusu Kristu’“

Tako za Glas Koncila govori dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač iz Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, koja je u lipnju 2013. godine pod vodstvom prof. dr. Ivana Karlića na zagrebačkom KBF-u obranila doktorski rad na temu „Personalno-relacijska paradigma teologije Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.“ Usput rečeno, s. Valerija je jedina koja je na katoličkim učilištima u Hrvatskoj doktorirala o teologiji Josepha Ratzingera/Benedikta XVI. Kao što je gore opisala, rad je 3. siječnja 2014. godine poslala papi emeritusu Benediktu XVI. A on joj je nakon dva mjeseca osobno odgovorio.

Papa Benedikt XVI.: Ocjenu „izvrstan“ doista se zaslužili

 Pismo koje joj je Papa u miru uzvratio u prijevodu glasi:

„Poštovana sestro dr. Kovač! Kako sam cijeli siječanj bio zaokupljen božićnom poštom, a zatim su polako morali biti vraćeni stari pisamski dugovi, nažalost tek danas mogu zahvaliti za Vaše ljubazno pismo od 3. siječnja i posebno za slanje Vaše velike disertacije, kao i za prijevod uvoda i strukture, koji ste priložili. Mogu se samo diviti Vašemu veličanstvenom djelu, koje ste ostvarili u Vašoj disertaciji, i reći da ste ocjenu ‘izvrstan’ doista zaslužili. Divim se kako ste uspjeli u cjelinu povezati raspršene pokušaje na Vašu temu, koji se u mome opusu nalaze u smjeru Vašega propitivanja, što ja nisam ostvario. Tako ste uistinu stvorili nešto novo te pronašli i razvili intencije moga mišljenja. Možda je ipak jednom moguć prijevod knjige na njemački jezik, jer ste Vi ono što se kod mene nalazi tek u polazištima doista povezali u veliku viziju. Za Vaš daljnji put upućujem Vam moje srdačne želje za blagoslov. Sa zahvalom za Vašu molitvu povezujem svoj blagoslov za Vas i sav Vaš rad. U Gospodinu Vaš Benedikt XVI.“

Ratzingerova je teologija „osobna teologija“

„Možda sam trebala tražiti načine i kontakte da mu osobno predam knjigu, no nisam to napravila, tada mi se to činilo malo previše. Ovako imam s jedne strane lijepu uspomenu, a s druge strane i najmjerodavniju moguću potvrdu da sam u svojemu radu na pravome putu i da nisam rekla nešto što on nije mislio“, kaže teologinja redovnica. S druge se strane pita se bi li na nekoj audijenciji od nekoliko minuta bolje upoznala velikoga učitelja vjere i papu no što ga je upoznala proučavajući njegovo teološko djelo. „Mislim da ne bih“, kaže dr. Kovač. Naime, prema njezinu mišljenju Ratzingerova teologija je vrlo „osobna teologija“, on nije „profesionalni teolog“, niti je samo „akademski teolog“, nego njegovo teološko mišljenje odražava i njegovu osobnu temeljnu životnu opciju.

Proučavajući njegovu teologiju, na neki način sam ga i osobno upoznala

Na tom je tragu sadašnja profesorica na zagrebačkom KBF-u i došla do teme svojega rada. „Dosta sam proučavala njegov teološki opus te sam određenu misao vodilju, određenu paradigmu njegovoga teološkoga mišljenja otkrila upravo u osobnom značaju njegove teologije: njegova je teologija personalnoga karaktera te ima relacijsku, odnosnu dimenziju. Odatle i naslov, tema doktorske disertacije. Naime, jedna od njegovih ljepših rečenica, ali isto tako jedna od onih koja otkriva bit njegove teologije glasi: ‘Tko vjeruje, nikada nije sam, ni u životu ni u smrti.’ On kreće od vjere u Boga koji nije neki samac, neki anonimni ‘tip’ ili pojava, nego je konkretni Bog koji se pojavljuje u ljudskoj povijesti, koji ima ‘konkretno lice u Isusu Kristu’ – tako glase njegove riječi. Mi dakle možemo vidjeti Božje lice u Isusu Kristu. To je rečeno pomalo i pjesnički, i mistički, ali i duboko teološki. On ne bježi od metafizičkog razmišljanja o Bogu, ali je želio istaknuti upravo tu posebnost kršćanstva, koje ne govori samo o transcendentnom Biću koje je sve stvorilo, nego o osobnome Bogu koji je vrlo blizak čovjeku, koji se spušta u ljudsku povijest, koji ulazi u dijalog s čovjekom. Tu je temeljnu ideju primijenio i na Crkvu, ona je za njega zajedničko ‘mi’ vjernika s Bogom i međusobno – ona je kao Božji narod okupljana oko Boga, on je uspostavlja, ali i povezuje vjernike međusobno. Ta se kristološka i ekleziološka paradigma proteže i na antropologiju: čovjek je od Boga oslovljen, pozvan da svojim životom odgovori na Božji poziv. Tako je Joseph Ratzinger mislio, tako je nastojao i živjeti. Stoga smatram da sam ga, proučavajući njegovu teologiju, na neki način i osobno upoznala“, kaže dr. Kovač, koja kaže da je žaloste pokušaji nekih da se u negativnom svjetlu prikaže pokojnoga teologa i papu, čovjeka koji je vrlo ozbiljno uzimao svakoga i svačije mišljenje, jednog od najvećih intelektualaca našega vremena, čovjeka istinske vjere i dijaloga.

Veseli me što imam priliku ići na Benediktov sprovod

Dok je razgovor s dr. Kovač prolazio novinarsku obradu, srećom prije no što je objavljen, sugovornica se javila s novom, za nju radosnom viješću. Ukazala joj se, naime, mogućnost da ode na sprovod pokojnom papi emeritusu. „Veseli me što imam tu priliku. Vjerujem da će njegov sprovod biti još jedan živi rezime njegove veličine i važnosti kako za Crkvu tako i za suvremeni svijet, a što će u budućem vremenu još više dolaziti do izražaja“, izrazila je svoje duboko uvjerenje sugovornica.

(preuzeto: https://www.glas-koncila.hr/)