MEĐUNARODNI KONGRES „MARIJA MEĐU TEOLOGIJAMA I KULTURAMA”

U tijeku je održavanje 25. međunarodnoga mariološko-marijanskog kongresa „Maria tra teologie e culture oggi. Modelli, comunicazioni, prospettive”, koji je organizirala Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI).

Kongres, koji se u cijelosti održava online, okupio je oko 300 prijavljenih sudionika iz različitih marioloških društava i instituta gotovo iz cijeloga svijeta. Skup je u srijedu 8. rujna otvorio predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu kardinal Gianfranco Ravasi, koji je uz svoju osobnu poruku pročitao i prigodno pismo pape Franje svim sudionicima kongresa. Pozdrave su izrekli i generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fussarelli te predsjednik PAMI-ja fra Stefano Cecchin kao i tajnik fra Gilberto Cavazos-Gonzales.

Uvodno predavanje o važnosti mariološko-marijanskih kongresa koje organizira PAMI održao je talijanski mariolog Salvatore Perrella. 

Kongres se sastoji od plenarnih predavanja, koji se održavaju u poslijepodnevnim satima, i rada po jezičnim sekcijama, koje su prilagođene različitim vremenskim zonama. Među sedam sekcija koje okupljaju gotovo čitav katolički svijet, sudjeluje Hrvatska jezična sekcija sastavljena od članova Hrvatskoga mariološkoga instituta. Devetero hrvatskih izlagača prezentirat će svoje teme u prijepodnevnim satima 10. i 11. rujna. 

Devetero hrvatskih izlagača prezentiralo je svoje teme u prijepodnevnim satima 10. i 11. rujna. Na početku rada članove sekcije pozdravio je predsjednik PAMI-a Cecchin, koji je istaknuo važnost fra Karla Balića za PAMI te pohvalio Hrvatski mariološki institut zbog redovitog sudjelovanja na svim međunarodnim kongresima do sada. Pozdravnu riječ uputio je zatim predstojnik HMI-a prof. dr. sc. Ivan Karlić dajući kratak osvrt na djelovanje i planove HMI-a. U ime dekana i svoje osobno ime Hrvatskoj sekciji obratio se i prodekan za znanost KBF-a doc. dr. sc. Branko Murić naglasivši teološku važnost teme kongresa i mariologije općenito.

Raznolike teme hrvatskih izlagača mogu se sažeti u dvije grupe. Jedna skupina analizirala je lik Marije u različitim vidovima kulture hrvatskoga naroda: „Blažena Djevica Marija u glazbenom opusu mo. Blaženka Juračića“ (prof. dr. sc. s. Katarina Koprek); „Arhetipski likovi i tituli Marije u vjeri i pobožnosti naroda Božjega iz perspektive 20. stoljeća“ (dr. Josip Šimić), „Lik Marije u neobjavljenim homilijama Tomislava J. Šagi-Bunića“ (doc. dr. sc. Anto Barišić).

Druga izlaganja obuhvaćala su šire područje kulture u Europi, koja na svoj način ima utjecaja na kulturu u hrvatskome narodu: „Marija u sekularnoj kulturi. Teološko čitanje romana ‘Evanđelje po Mariji’ autora Colma Toibina“ (prof. dr. sc. Ivan Karlić – izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač); „Blažena Djevica Marija u feminističkoj podkulturi“ (doc. dr. sc. Daniel Patafta); „Pohođenje Marijino kao nadahnuće za novu evangelizaciju“ (dipl. theol. Lidija Miler); „Lik Marije u pokretu Maria 2.0“ (mag. theol. s. Tea Barnjak – mag. theol. Milan Gelo).

Kongres je zaključen plenarnom raspravom održanom u subotu 11. rujna u predvečerje. Najprije su predstavnici jezičnih sekcija prezentirali rad i zaključke svojih skupina. Hrvatsku sekciju predstavila je izv. prof. s. Valerija Kovač. Kao zaključak kongresa istaknuto je kako je Marijin lik veoma prisutan u različitim kulturama katoličkoga svijeta, ali i da postoje opasnosti i stvarna zastranjenja u samim procesima inkulturacije. Zatim je predsjednik Cecchin izložio aktualne planove djelovanja PAMI-ja, nakon čega se najviše razgovaralo o kriterijima za obrazovanje na području mariologije. (https://ika.hkm.hr/)