Samostanska kapela u našoj kući Matici, posvećena Gospi od Zdravlja, već tradicionalno slavi svake godine tu svetkovinu na kojoj se sestrama redovito pridružuju vjernici. Uz ovu svetkovinu obilježava se i redoviti mjesečni spomendan preminuća službenice Božje majke Klare Žižić, uz koju je usko vezana Gospina slika naše kapele od samih početaka dolaska majke Klare u Šibenik, 1673. godine, kada je tu sliku dobila na dar od poznatih junaka u borbi protiv Turaka braće Omelića, koji su je donijeli iz Venecije.
U ovu svetkovinu uvela nas je molitva devetnice Gospi od Zdravlja ili Prikazanja Blažene Djevice Marije a na sam dan organizirano je cjelodnevno euharistijsko klanjanje. Zajedničkim klanjanjem pred Presvetim i Svetom Misom zaključena je proslava Gospe od Zdravlja. Misno slavlje predvodio je upravitelj samostana i crkve sv. Lovre fra Josip Klarić.
U svojoj homiliji istaknuo je osobitost ove samostanske kapele u kojoj sestre svakodnevno već stoljećima mole i prikazuju sebe i svoje živote Bogu moleći za sebe i narod. Stoga je rekao: „Ova samostanska kapelica Gospe od Zdravlja je mjesto tihe i glasne molitve, šaputanja i pjevanja hvale Svevišnjemu. Svaki dan, bez prestanka. Nema, nije bilo, a neće ni biti časne sestre ili kandidatice koja ovdje u ovoj kapeli ili prijašnjoj u staroj kući nije sebe i sve svoje prikazivala Bogu.
Prikazivane su radosti, žalosti, sumnje i problemi, pjesma i plač, ali i smijeh i redovnička radost. U ovoj kapelici prikazivana je i svaka bolest kao i sve ono što se događalo u životu sestara. Ovo je sveto mjesto susreta jednih s drugima i susreta s Bogom, susreta s nebeskom Majkom Blaženom Djevicom Marijom, kao i susreta s osnivačicom ove Družbe službenicom Božjom majkom Klarom Žižić, koja i danas poziva na nesebično služenje Bogu i čovjeku.
Ovo je sveto mjesto susreta neba i zemlje. Ovo mjesto je susret ovozemaljskoga i onostranoga, susret tijela i duha, susret čitava čovjeka s Bogom, sa Stvoriteljem. Ova kapela je susret nas i nebeske naše Majke, Majke Marije, koju danas slavimo kao Gospu od Zdravlja.“
O nazivu blagdana Gospe od Zdravlja koji se naziva i blagdanom Prikazanja Blažene Djevice Marije fra Josip je rekao: „Osim što današnji blagdan nazivamo Gospa od Zdravlja, ovaj blagdan za čitavu Crkvu je i blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije. Mariju su prikazali njezini roditelji. Za ovu tvrdnju da je Marija bila prikazana u Hramu nigdje u Svetom Pismu ne nalazimo dokaza. Tek apokrifi o tome govore. Međutim, Crkva nije mogla odoljeti a da ne časti Majku Isusovu onim blagdanima kojima časti Njezina Sina. Isus je bio prikazan u Hramu od svojih roditelja Josipa i Marije pa je nekako naravno da su Joakim i Ana prikazali svoju djevojčicu Mariju u istom Hramu u kojemu će kasnije biti prikazan Njezin Sin Isus.
S kojim pravom Crkva slavi ovaj blagdan Marijina Prikazanja u Hramu? Slavi ga zato što je Marija veća i svetija od svakoga hrama. Ona je začela, nosila i rodila, a i Bogu prikazala samoga Sina Božjega u Hramu pa kako neće onda Crkva slaviti blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije u Hramu. Osim toga što su roditelji prikazali Mariju u Hramu, oni su molili Boga za zdravlje svoga djeteta. Dopušteno nam je reći da ono što rade časne sestre, kako mole i kako žive svoju vjeru, svoje poteškoće, da su isto tako sve svoje prikazivali kao Josip i Marija, tako i kao Joakim i Ana. Svi su oni samo ljudi, ali potpuno predani Bogu. Isto to čine i sestre u ovoj kućnoj kapeli Gospe od Zdravlja.
Kada sve ovo znamo i prihvaćamo, onda se ne treba čuditi da se današnji blagdan može i smije s pravom slaviti kao blagdan Gospe od Zdravlja, jer Marija svojim zagovorom kod svoga Sina ozdravlja čovjeka od svake njegove bolesti. Pa i onda kada bolest nije izliječena, ako čovjek, iako bolestan, zna da je s njim Majka Božja onda se lakše podnosi bol ma kolika ona bila. Naime, Marija pomaže nositi naše boli, naše bolesti, naše jade i muke. Zato je ona Gospa od Zdravlja.
Blagdan Gospe od Zdravlja povijesno se povezuje s posvetom jedne Marijine crkve u Mletačkoj Republici s naslovom ”Santa Madonna della Salute” – Gospa od Zdravlja. I to u vrijeme strašne zarazne bolesti, bolesti kuge koja je vladala i u našem Gradu nekoliko godina prije dolaska franjevaca s Visovca u samostan sv. Lovre, s kojim je usko povezana i službenica Božja majka Klara Žižić, čijeg se rođendana za nebo svakog 21. u mjesecu spominjemo i molimo Boga da je digne na čast oltara. To činimo i danas. Njezini zemni ostaci su u crkvi sv. Lovre i tu čekaju uskrsnuće mrtvih kada će njezino, a i svako naše smrtno tijelo biti preobraženo i suobličeno Onomu koji je svoju Majku uzeo na nebo dušom i tijelom. Isus je po Mariji uzeo naše ljudsko tijelo da bi naše tijelo po Božjem daru bilo slično Njegovu.
Današnji blagdan Gospe od Zdravlja – nastavio je fra Josip, možemo povezati i sa životom i djelom službenice Božje majke Klare, koja je nesebično, nakon što je kuga poharala Šibenik, svojim dolaskom u Grad služila upravo onima koji su bili najpotrebniji, kao što su izbjeglice pred osmanlijskim progonima, siromasi i bolesnici. To je odredilo njezin život, njezinu karizmu. A sve je to mogla iz duboke vjere i svoga prikazivanja Bogu, kao i zagovoru Blaženoj Djevici Mariji, prikazivanja svoga života i žrtve, života svojih sestara.“
Svoju propovijed fra Josip je zaključio molitvom Gospi od Zdravlja: „Gospo od Zdravlja, molimo Te, zagovaraj nas kod svoga Sina i daj da svi mi budemo poput Tebe, hram Božji, a Ti se, draga Majko, nastani u dušu i srce naših dragih, posebno bolesnih časnih sestara i pomozi im nositi njihove boli. Gospo od Zdravlja, udijeli svima nama i našima zdravlje duše i tijela. Gospo od Zdravlja, izmoli kod svog Sina sve dobro za nas, naše obitelji, naše mlade, naše stare. Molimo Te, također, za Tvoj moćni zagovor kod Tvoga Sina Isusa Krista da se i danas nađu djevojke spremne, poput majke Klare, u njezinoj Družbi, služiti Bogu i čovjeku. Za službenicu Božju majku Klaru Te molimo da bude uzdignuta na čast oltara. Gospo od Zdravlja, to Te molimo po Tvome Sinu Isusu Kristu, Gospodinu našemu. Amen.“
Nakon Svete Mise vjernici i sestre nastavili su svoje druženje u samostanskoj dvorani uz malo čašćenje slasticama koje su sestre za njih pripremile.
