STRUČNI SKUP ZA ODGOJITELJICE U VJERI

Međužupanijski (međubiskupijski) stručni skup za odgojiteljice u vjeri Splitsko-makarske, Zadarske, Šibenske, Hvarske i Dubrovačke nad/biskupije održan je u subotu 25. travnja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu u suorganizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, Katoličkog bogoslovnog fakulteta i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, izvijestili su iz Splitsko-makarske nadbiskupije.

Tema stručnog skupa bila je „Rad s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama“, a na skupu je sudjelovalo oko stotinu odgojiteljica.

Stručni skup počeo je euharistijskim slavljem koje je predvodio generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo Frankopan Velić. U homiliji je govorio o važnosti autentičnog kršćanstva uspoređujući kršćane s cvijećem koje s jedne strane osvaja mirisom i ljepotom, a s druge strane zahtijeva stalnu njegu, brigu oko zalijevanja i oplemenjivanja zemlje u kojoj raste kako bi moglo procvjetati. Slično tome i kršćani trebaju pomoć u vidu redovnog primanja sakramenata i molitve kako bi mogli kršćanski odgovoriti na sve izazove u današnjem suvremenom svijetu.

Nakon mise djeca iz katoličke vjerske skupine Dječjeg vrtića „Rusulica“ izvela su igrokaz „Ježeva molitva“, pod vodstvom odgojiteljica u vjeri Hani Čargo i Danijele Dujmović Šućur. Djeca su prikazala koliko je važno prihvaćati sebe i druge onakvima kakvi jesu te sa zahvalnošću primati darove koje im je Bog dao.

Uime suorganizatora stručnog skupa okupljene je pozdravila predstojnica Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. sc. Jadranka Garmaz. Kao svjedoci radosne vijesti odgojiteljice u vjeri pozvane su u svakom djetetu prepoznati dar i dostojanstvo osobe stvorene na sliku Božju, poručila je prof. Garmaz,

Mons. Frankopan Velić pozdravio je sudionice skupa uime splitsko-makarskog nadbiskupa Zdenka Križića, prenoseći im njegovu poruku o važnosti poslanja odgojiteljica u vjeri uz izraze podrške za njihov predan, stručan i kompetentan rad s djecom.

Pozdravnu riječ i uvod u program stručnog skupa uputila je viša savjetnica za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Sabina Marunčić. U suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu sve se snažnije ističe važnost inkluzivnog obrazovanja koje nastoji osigurati da svako dijete, bez obzira na svoje sposobnosti, teškoće ili darovitosti, ima mogućnost aktivno sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu, istaknula je dr. Marunčić.

Radni dio skupa sastojao se od dva plenarna predavanja i dvije pedagoške radionice. Prvo predavanje „Prema inkluzivnom vrtiću: razumijevanje različitosti i razvoj podrške za djecu s teškoćama“ održala je sveučilišna nastavnica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Ivana Batarelo Kokić. Prikazala je različitost kao temeljnu odrednicu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te vrtić kao inkluzivnu zajednicu u kojoj djeca svakodnevno uče živjeti s različitim iskustvima, mogućnostima i obiteljskim kontekstima. Polazeći od razumijevanja da jednak pristup nije dovoljan u okruženju u kojem djeca imaju različite potrebe, prof. Batarelo Kokić istaknula je važnost pravične i prilagođene podrške. Prikazujući različite kulturalne, jezične, razvojne i obiteljske različitosti, istaknula je kako uvažavanje raznolikosti doprinosi razvoju empatije i stvaranju pozitivne socioemocionalne klime u skupini. Ulogu odgojitelja sagledala je kroz promatranje i dokumentiranje dječjih potreba, individualizaciju pristupa te suradnju s roditeljima i stručnim timom, uz naglasak na profesionalnu prosudbu i fleksibilnost. Razmotrila je i sustave podrške, pri čemu je posebnu pozornost posvetila izazovima inkluzivne prakse i načinima njihova prevladavanja kroz timski rad, kontinuiranu edukaciju i partnerski odnos s roditeljima.

Drugo predavanje „Odgojitelj u vjeri za darovito dijete: podrška s dušom“ održala je sveučilišna nastavnica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu izv. prof. dr. sc. Tonća Jukić. Istaknula je da se darovitost shvaća kao skup osobina koje omogućuju razvoj iznadprosječnih postignuća u jednom ili više područja te da se suvremeni pristup u odgoju i obrazovanju temelji na zakonskim okvirima i uvažavanju prava, potreba i interesa darovite djece radi njihove dobrobiti. Pritom je prof. Jukić posebno istaknula važnost kompetentnih odgojitelja koji primjenjuju individualiziran i diferenciran pristup te kvalitetno surađuju s obiteljima. Predstavila je zakonsku regulativu i suvremene spoznaje o radu s darovitom djecom, načine njihova uočavanja i identifikacije te oblike odgojno-obrazovnog rada i vrednovanja. Posebno je istaknula potrebu jačanja kompetencija odgojitelja kroz akcijsko istraživanje i pružanje cjelovite podrške razvoju darovite djece u skladu s njihovim potrebama, interesima i mogućnostima.

Uslijedile su pedagoške radionice. Prvu radionicu „Vidjeti, razumjeti, podržati: jačanje inkluzivne prakse“ osmislile su i održale sveučilišne nastavnice s Filozofskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Ivana Batarelo-Kokić i Petra Poljak, mag. paed. et mag. educ. philol. croat. Radionica se temeljila na analizi primjera iz prakse koji prikazuju situacije djece s poteškoćama u odgojno‑obrazovnom kontekstu. Kroz refleksiju i rad u manjim podskupinama sudionici su istraživali vlastite stavove, emocionalne reakcije i profesionalne odgovornosti u inkluzivnoj praksi. U prvom dijelu radionice promišljali su kako doživljavaju određenu situaciju, koje osjećaje i misli ona potiče, kako bi postupili prema djetetu i skupini te kakvu suradnju očekuju sa stručnom službom i roditeljima. U drugom dijelu prepoznavali su prepreke za sudjelovanje, osmišljavali prilagodbe okruženja, materijala i aktivnosti te predlagali načine uključivanja djeteta i vršnjaka kao prirodnih pomagača bez stigmatizacije.

Drugu radionicu „Kako biti dar darovitom djetetu?“ priredile su i održale sveučilišne nastavnice s Filozofskog fakulteta u Splitu izv. prof. dr. sc. Tonća Jukić i doc. dr. sc. Sani Ćavar. Radionica je počela samorefleksijom o dosadašnjem iskustvu odgojiteljica u vjeri vezanoj uz rad s potencijalno darovitom djecom, a nakon toga izrađivale su plan akcijskog istraživanja te osmišljavale podrške u vidu aktivnosti i poticaja povoljnih za poticanje cjelovitog razvoja potencijalno darovitog djeteta.

Stručni skup završio je kratkom raspravom i evaluacijom stručnog skupa, a prof. Garmaz sabrala je zaključke skupa.

(preuzeto: https://ika.hkm.hr/)