XV. DIES THEOLOGICUS: O IZAZOVNIM PITANJIMA SUVREMENE BIBLIJSKE ANTROPOLOGIJE U DUHU DOKUMENTA PAPINSKE BIBLIJSKE KOMISIJE „ŠTO JE ČOVJEK?“ (PS 8,5)

Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 19. svibnja održan je XV. diei theologici na temu „Čovjek kao izazovno biblijsko pitanje. Putokaz za biblijsku antropologiju prema novom dokumentu Papinske biblijske komisije, u organizaciji Programskog odbora zagrebačkog KBF-a. Zbog aktualnih propisanih epidemioloških mjera, fizički je bilo nazočno petnaestak osoba (predavači i profesori), dok je devedesetak profesora i studenata sudjelovalo virtualnim putem (Microsoft Teams platforma).

Petnaesti diei theologici započeo je pozdravnim govorima prodekana za znanost doc. dr. sc. Branka Murića i dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Josipa Šimunovića. „Iako su okolnosti zbog pandemije bile otežavajuće, budući da se ovogodišnji dies theologicus trebao održati prošle, 2020. godine, trudom i dobrom fakultetskom organizacijom te zahvaljujući modernoj teologiji, XV. dies se unatoč poteškoćama uspio održati ove godine“, istaknuo je prodekan za znanost doc. dr. sc. Branko Murić. Temeljni dokument koji je ovogodišnjem diei theologici bio poticaj jest dokument Papinske biblijske komisije, naslovljen Što je čovjek? (Ps 8,5) Pregled biblijske antropologije, kojeg je 30. rujna 2019. godine potpisao kardinal Luis Ladaria, a objavljen je 16. prosinca 2019. godine.

Gostujući predavač na XV. diei theologici bio je dr. sc. Levente Balázs Martos iz Budimpešte (Mađarska), stručnjak iz područja biblijskih znanosti, osobito Novoga zavjeta, koji je od 2014. imenovani član Papinske biblijske komisije. Sudjelovanje dr. Martosa u radu Papinske biblijske komisije i u pripremi njezinog posljednjeg dokumenta bio je povod da kao prvi predavač, online putem predstavi spomenuti dokument u izlaganju naslovljenom Was ist der Mensch? (Ps 8,5) Zum neuen Dokument der Päpstlichen Bibelkommission über biblische Anthropologie. Istaknuo je kako dokument nudi više od tristo stranica sveobuhvatnog i sustavnog uvoda u temu biblijske antropologije, čime se želi ukazati na njezinu složenost. Ipak, treba se jasno naznačiti kako dokument predstavlja tek uvod, otvarajući brojna pitanja, ali ujedno čineći osnovu daljnjim teološkim promišljanjima. Dr. sc. Martos je ovdje posebno istaknuo kako se pritom ne misli jedino i prvenstveno samo na teologe i najdublje znanstvene rasprave, nego i na to da se pitanje stvorenja i ljudskoga života razumijeva živim pa je – u skladu s tim – potrebno pridonijeti smislenom i sadržajnom dijalogu na svim relevantnim segmentima društva i globalne komunikacije. Zato je dr. sc. Martos, prikazavši duhovni i teološki kontekst navedenog dokumenta, skicirao njegovu strukturu i problematizirao jedno od mnogih pitanja kojima se dokument Papinske biblijske komisije Što je čovjek? (Ps 8,5) Pregled biblijske antropologije detaljno bavi. Štoviše, primarno je istaknuo očitu činjenicu promjene i razvoja antropologije, duhovnu povezanost dokumenta s koncilskim Gaudium et spes; potom je s obzirom na strukturu teksta pojasnio karakterističnost polazišta i daljnjeg smjera tumačenja, da bi na kraju predavanja protumačio, odabravši konkretni primjer kojim se dokument bavi, važnost i bitnost odnosa djece i njihovih roditelja i obrnuto te kako se to reflektira na širi društveni kontekst.

Izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić je predavanje naslovljeno Homoseksualnost u Bibliji prema dokumentu PBK-e „Che cosa è l’uomo? Un itinerario di antropologia biblica“ započeo konstatacijom da dokument od tristopedeset brojeva čak jedanaest brojeva posvećuje temi homoseksualnosti (br. 185-195), što je s obzirom na prisutnost ove teme u Bibliji zaista puno te upućuje na aktualnost tematike uslijed dovođenja trajne vrijednosti biblijskoga govora o homoseksualnosti u pitanje. Dokument govori o homoseksualnosti u kontekstu transgresivnih načina prakticiranja ljudske seksualnosti. U skladu s uputom samog dokumenta, istaknuo je prof. Mrakovčić, temu seksualnosti u Bibliji treba promatrati u svjetlu normativnog Božjeg plana o bračnoj zajednici između muškarca i žene gdje seksualnost ostvaruje cilj prokreacije i međusobne komplementarnosti supružnika. U dokumentu se ispituju tekstovi Svetoga pisma u kojima se tematizira problematika homoseksualnosti te se čak tri broja posvećuju pitanju grijeha Sodome (Post 19) i zaključuju da je do propasti grada došlo ne zbog homoseksualnosti, nego zbog teške povrede gostoljubivosti. Izv. prof. dr. sc. Mrakovčić je izrazio osobnu suzdržanost prema isključivoj interpretaciji. Potom je problematizirao tvrdnju dokumenta da zabrana i kažnjavanje homoseksualnosti u Lev 18,22 i 20,13 sadrže kulturalne karakteristike svoga vremena, pitajući se znači li to da spomenute odredbe imaju tek prolaznu vrijednost. Zatim je ukratko predstavio novozavjetne tekstove o homoseksualnosti (Rim 1,26-27; 1 Kor 6,9-10; 2 Tim 1,9-10) i stav dokumenta koji ističe da su homoseksualni čini u suprotnosti s konkretnom stvarnošću tijela muškarca i žene čiju spolnu različitost i svrhu istospolni odnos ne prepoznaje niti priznaje, dok Pavao homoseksualne čine smatra protunaravnima. Naposljetku, izv. prof. dr. sc. Mrakovčić je predavanje zaključio pozivom dokumenta na suradnju teologa, moralista, stručnjaka prirodnih znanosti te na interdisciplinarnu i pastoralnu skrb Crkve za osobe s homoseksualnom sklonošću.

Izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač s Katedre dogmatske teologije KBF-a održala je predavanje Što je čovjek?“ – Biblija i teološka antropologija. Uvodno je objasnila koje je mjesto Biblija zauzimala u dogmatskoj teologiji i kako je zahtjev Drugoga vatikanskoga koncila, da studij Svetoga pisma treba biti duša teologije, doveo do promjene njezine metode: Biblija se ne koristi samo kao „dokaz“ za crkveni nauk ili teološko mišljenje, nego se čita najprije sama iz sebe, da bi potom slijedilo proučavanje tradicije i sustavno-dogmatska analiza. Zatim je pokazala kako se struktura i tematski materijal traktata teološke antropologije temelje na biblijskoj slici čovjeka čija je bitna odrednica odnos s Bogom. Čovjeka se promatra iz višestruke povijesno-spasenjske realizacije toga odnosa: kao stvorenje, kao grešnika, kao „omilostivljenoga“ po Kristu i dovršenoga u zajedništvu s Bogom. Naglasila je i povezanost i razliku između biblijske antropologije i teološke antropologije, koja mora uvažiti i druge izvore razumijevanja čovjeka, kao što su tradicija, učiteljstvo, filozofija i znanosti te ljudsko iskustvo. Sam dokument Papinske biblijske komisije Što je čovjek?, izv. prof. dr. sc. Kovač prezentirala je tako što je predstavila i analizirala pojedine sadržaje koji se izravno tiču teološke antropologije. Prije svega radi se o pojašnjenjima i ispravcima biblijskog temelja teološkoga govora o čovjeku stvorena na sliku Božju, zemaljskoj dimenziji čovjekova života, recipročnom odnosu muškarca i žene i njegovim implikacijama za život u obitelji i Crkvi, o grijehu prvih ljudi, njegovim posljedicama i raširenosti, o paralelizmu Adama i Krista i univerzalnosti Kristova spasenja te eshatološkom dovršenju svega stvorenoga. Dodala je kako su u dokumentu opširno razvijene i neke danas aktualne teme, kao što je višestruki smisao hrane, vrijednost ljudskog rada, čovjekov odnos prema životinjama, odnos roditelja i djece te bratstvo među ljudima. Izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač zaključila je kako novi dokument PBK-e Što je čovjek?, polazeći od prvih poglavlja Knjige Postanka, dosljedno razvija obuhvatnu viziju čovjeka bogatu mnogim temama, tako što s jedne strane čita Bibliju iz nje same, a s druge strane uzima u obzir suvremena pitanja o čovjeku kao pojedincu i zajednici. Iz teološko-antropološke perspektive gledano, izv. prof. dr. sc. Kovač smatra da je prevagnuo naglasak na čovjeku kao Božjemu stvorenju i da je trebalo obuhvatnije predstaviti kristološku novost i eshatološku usmjerenost biblijskoga čovjeka.

Između predavanjâ, kojima su moderirali prof. dr. sc. Mario Cifrak i doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar, uslijedile su kraće i plodonosne rasprave u kojima su sudionici iznijeli svoja zapažanja, komentare, promišljanja, pitanja. Nakon posljednjeg predavanja uslijedila je završna rasprava u kojoj su sudionici saželi glavna pitanja XV. diei theologici.

Na kraju dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Šimunović posebno je zahvalio članovima Programskog odbora – sadašnjem prodekanu za znanost, doc. dr. sc. Branku Muriću, prof. dr. sc. Mariju Cifraku i prof. dr. sc. Darku Tomaševiću koji su sudjelovali u radu diei theologici; izlagačima koji su pripremili predavanja i na koncizan način iznijeli najbitnije stavke dokumenta temeljne za daljnje promišljanje o spomenutoj tematici i moguće oblike pastoralnog djelovanja, odnosno skrbi; te fakultetskim službama koje su sudjelovale u pripremi XV. diei theologici – Čovjek kao izazovno biblijsko pitanje. Putokaz za biblijsku antropologiju prema novom dokumentu Papinske biblijske komisije, navodi se u izvješću Ured za međunarodnu suradnju zagrebačkog KBF-a.

(izvor: https://ika.hkm.hr/)