ZNANSTVENI SIMPOZIJ KBF-A „ŽENA IZ CRKVE ZA CRKVU” – PREDAVAČICA BILA I S. VALERIJA KOVAČ

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je u utorak 6. travnja jednodnevni znanstveni simpozij „Žena iz Crkve za Crkvu”. „Tema kojom se bavi simpozij uvijek je aktualna”, istaknuo je na početku otvaranja simpozija dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Šimunović rekavši kako je poticaj za odabir teme Apostolsko pismo u obliku motuproprija  „Spiritus Domini” pape Franje o izmjeni kan. 230, § 1 o pristupanju žena službama lektorata i akolitata.

O ženi iz starozavjetne perspektive govorila je prva predavačica dr. sc. Bruna Velčić osvrnuvši se posebno na lik Judite. „Mišljenja koja sam čula da pripuštanje žena muškim službama predstavlja popuštanje pritiscima pred izazovima današnjeg vremena, podsjeća me na starozavjetnu pripovijest o Juditi”, rekla je Velčić. „Juditino ponašanje nadilazi podjelu muško – ženskih uloga. Čin odrubljivanja glave vojskovođi Holofernu više priliči muškoj negoli ženskoj ruci. Ona nije bila prihvatljiv uzor židovskim ženama. Možda zato nije u židovskom kanonu”, istaknula je Velčić. „Mnogo toga je problematično kod Judite. Njezino rodoslovlje, emancipiranost, sloboda, njezino ponašanje i djelovanje. Snažnog je karaktera i preuzima inicijativu. Karakteriziraju je snaga i moć. Judita zapravo podsjeća na starozavjetnog ratnika”, rekla je Velčić. Svoje izlaganje zaključila je riječima kako Judita nije tipična starozavjetna žena te da je dvostruk izazov čitatelju Svetog pisma. „U prvom redu nas poziva da preispitamo vlastite ideje o specifično ženskim i muškim ulogama i uvriježenim stereotipima. Kao drugo, poziva nas da netipične, nekonvencionalne žene vidimo kao potencijal, kao dobitak, ne kao prijetnju. Ona je prije svega sestra koja je spasenjski djelovala na dobrobit sve svoje braće i sestra. Vjerujem da i u našoj zajednici ima Judita koje trebamo prepoznati i vrednovati kao što su to učinili stanovnici Betulije.”

Drugi predavač bio je doc. dr. sc. Taras Barščevski koji je o ženama govorio iz novozavjetne, Pavlovske perspektive. „Pavao razlike nadilazi. Jedino što nešto znači je ‘biti u Kristu’. To je jedna treća kategorija, tj. riječ je o novom stvorenju. Jedini uvjet je vjera u Krista mrtvog i uskrslog. Razlike koje se spominju ne vrijede za biološku razinu. Pavao odbacuje mogućnost spolne diskriminacije svjedočeći da žene i muškarci u Kristu imaju jednako dostojanstvo”, istaknuo je Barščevski. Spomenuo je mjesta u evanđeljima i Djelima apostolskim gdje ženski likovi djeluju prema Isusu. Osvrnuo se i na glagole koji povezuju žene s Isusom kao što su glagoli doticati, posluživati i navijestiti. „Teško je na temelju Novoga zavjeta istaknuti neku bitnu razliku između muškarca i žene te nekome priječiti vršenje nekih službi u Crkvi. Današnja sve veća prisutnost žena u Crkvi nije samo znak jednakosti muškarca i žena i svjedočanstvo da žene mogu isto kvalitetno pa čak i bolje vršiti u Crkvi iste poslove kao muškarci, nego barem i djelomično da je i znak da je sve manje muškaraca u Crkvi”, zaključio je Barščevski.

O ženi koja je stvorena na sliku Božju govorila je izv. prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač. „Na pozadini prvoga grijeha u kršćanskoj tradicije razvilo se idealiziranje pa čak i nekad nerealno veličanje žene, posebno Marije. Prema toj tradiciji žena je ona koja omogućuje spasenje. Ponekad u tom veličanju žene kao Marije, kao antitezi Evi, muškarac dobiva dvoznačnu simboliku, on je vladar i tip samovoljnosti, a Marija je znak da je Bog u ženskome preobrazio sve muško radi pobjede ljubavi”, rekla je Kovač spominjući i mnoge druge modele tumačenja odnosa i različitosti muškarca i žene. Naglasila je da je žena dio izvornoga Stvoriteljskoga plana i da ima jednak udio u bogolikosti kao muškarac. „Žena ima kraljevsko dostojanstvo, reprezentira Boga kao i muškarac i ima udjela na Božjem vladalačkom dostojanstvu i ne može se ukloniti iz vidljivoga javnoga i društvenoga života. Teologija stvaranja kaže da su muškarac i žena zbog svoje različitosti upućeni jedno na drugo. Tu ideju Ivan Pavao Drugi posebno je razvijao na višoj kristološko – ekleziološkoj razini. On govori o bračnom zajedništvu kao najvišoj komunikaciji između muža i žene.”

„Služba kao služenje – znak i izazov vremena” bila je tema doc. dr. sc. Ive Mršić Felbar. „Vjernici nisu objekt nego subjekt spasenjskog poslanja, a ta se suradnja jednako odnosi na žene. To nije pitanje ravnopravnosti, nego zahtjev koji proizlazi iz Crkve kao communio. Nije teološki bezrazložno što se Crkvu opisuje kao ženu i djevicu. Zato žene trebaju biti na odgovornim položajima, imati mogućnost unijeti vlastite doprinose, kompetencije i gledišta koja će obogatiti život Crkve i koja bi bez njih Crkvi nedostajala. Valja izričito promicati odgovornu suradnju žena u Crkvi i društvu”, poručila je Mršić Felbar. Smatra kako se zahtjev žena za prepoznavanjem i vrednovanjem njihove uloge u Crkvi često tumači kao zahtjev za svećenstvom te da kao takav ne stoji. „Žena ne želi da se govori ono što ona nije, nego ono što ona jest, što može aktivno doprinijeti u Crkvi. Papa Franjo ističe da Crkva ne može biti svoja bez žene i njezine uloge, odnosno da je žena za Crkvu egzistencijalno bitna”, kaže. Mršić Felbar ističe kako izazov ovoj temi predstavlja prihvaćanje logike služenja. „Ne trebamo mijenjati uloge nego vrijednost koja se pridaje, a služiti nekome jest temeljna vrijednost. Služenje možemo označiti kao prikladan lijek za današnje društvo u kojem je sveprisutno narcisoidno okretanje samome sebi”, naglasila je.

Dosadašnje isključenje žena iz stalne službe čitača i akolita prema zakoniku iz 1983., a koji se podjeljuju u bogoslužnom obredu, ne nalazi dostatno opravdanje ni na teološkom ni pravnom području, istaknuli su brojni kanonisti, a iznijela je na predavanju doc. dr. sc. Lucija Boljat koje je pripremila zajedno s doc. dr. Marijom Džinić, naglasivši kako služba čitača i akolita nema božansko utemeljenje. Kazala je i kako je papa Franjo izostavivši spomenutim motuproprijem riječ „viri” otvorio mogućnost da žene vrše stalne službe čitača i akolite. „Papa je uputio i pismo prefektu Kongregacije za nauk vjere u kojem jasno razlikuje ove službe od službi koje se temelje na sakramentu svetoga reda te ponavlja kako Crkva nema nikakve ovlasti podijeliti svećenički red ženama. Motuproprijem Papa je uklonio navedenu diskriminaciju i potaknuo da u Crkvi proučimo stvarne potrebe liturgijskih službi te da ih ustrojimo tako da vjernici laici mogu vršiti svoje krsno poslanje na službu Crkve. Novina odredbe dodatan je poticaj i za razvoj liturgijskoga pastorala”, poručila je Boljat.

„Reformom liturgijskog kalendara naziv ‘svete žene’ nositelj je vraćanja žene i njezinog dostojanstva u liturgiju zato što je žena u svom naravnom dostojanstvu pozvana na svetost i svojim životom, naravnošću, ženskim genijem doprinosi cjelovitosti Kristova tijela Crkve”, rekao je u svom izlaganju prof. dr. sc. Ante Crnčević podsjećajući kako je treće tipsko izdanje Rimskoga misala iz 2002. godine izostavilo u svojoj općoj uredbi razlikovanje muškarac i žena. „U novoj uredbi govori se o laicima ne razlikujući muškarce i žene. Na tom tragu, kad je riječ o liturgijskim službama, potvrđuje se da se sve liturgijske službe koje nisu vlastite svećeniku ili đakonu mogu podijeliti svim laicima, što je konačno razjašnjeno ovim motuproprijem”, naglasio je.

O ženama navjestiteljicama govorila je mr. sc. Gordana Barudžija oslanjajući se na pojmove „navještaj” i „navještenje”, ali i „kateheza” te „evangelizacija” povlačeći paralelu s vjeroučiteljima u Republici Hrvatskoj te ženama koje nisu vjeroučiteljice, a autorice su znanstvenih članaka u teološkim časopisima. Barudžija smatra kako u Crkvi o navjestiteljicama treba govoriti s imenom i prezimenom. Istaknula je visoku obrazovanost žena u Crkvi, kako među vjeroučiteljicama tako i među autoricama znanstvenih članaka. Ukazala je na činjenicu da kao što je naviještanje složeni proces koji se odvija na više razina, tako je i govor o ženama Crkve složeni proces kojem pristupamo iz različitih perspektiva što ukazuje na potrebu istraživanja i daljnjega dijaloga. (prema: ika.hr)